Fraze zbog kojih se čini da imate manje radnog iskustva
Je li vam se ikada dogodilo da tijekom razgovora za posao ili prvih tjedana na novome poslu kolega misle da znate manje nego što stvarno znate?
Novi zaposlenici prvih se tjedana na novome poslu osjećaju pomalo izgubljeno: s jedne strane, znate da iza vas stoji već dovoljno kvalitetnog radnog iskustva, a s druge, nemate iskustvo rada kod svog novog poslodavca.
Naravno, prilagodba traži vrijeme i nije rješenje ići u drugu krajnost: praviti se da znate više nego što znate i ‘pametovati’ ostalim kolegama. Ipak, nema razloga niti da ostavljate dojam ‘početnika’ u punom smislu riječi.Ovo su fraze zbog kojih kolege (ali i poslodavci na razgovoru za posao) mogu pomisliti da imate manje iskustva nego što je slučaj, a to vam može zakomplicirati i prve tjedne na novom poslu, kada se ipak morate dokazati te pridobiti kolege da vas cijene i uvažavaju.
Drugim riječima, izbjegavajte izgovaranje sljedećeg:
1) “Ne znam”
Naravno, ne morate znati sve odmah i uvijek. Međutim, ponekad nije bitno što stvarno znate već koliko ste spremni pomoći. Čak i ako ne znate odgovor, uvijek možete ponuditi informaciju koja vam je poznata, iz područja vaše stručnosti, ili preporučiti osobu koja bi odgovor mogla znati.
2) “Moram pitati šefa”
Nije bitno na kojoj ste radnoj poziciji, postoje određene stvari koje ćete moći riješiti jedino uz šefovo odobrenje ili pomoć. Ali to ne znači da drugi (npr. klijenti) moraju znati za proceduru koje će dovesti do rješenja, zar ne?
Umjesto što u pregovore uplićete šefa, radije recite „Zvuči jako dobro – provjerit ću još ove informacije s ostalim kolegama prije nego što nastavimo sa dogovorom“. Na taj način ostavljate dojam profesionalca, a ne podređenog koji za sve mora pitati šefa.
3) “Je li ovo uredu?”
Zvuči kao da ne znate je li ono što ste pripremili dobro ili nije.
Ako morate dobiti odobrenje nadređenog, kolege ili klijenta radije upotrijebite rečenicu poput „Molim Vas da mi javite do petka nastavljam li s procedurom/dogovorom/sastavljanjem ponude“.
4) “Ja sam asistent/početnik/ovdje tek mjesec dana/junior”
Nemate li zvučnu titulu, nije potrebno da tu informaciju dijelite sa svima, posebno ne s klijentom ili poslovnim partnerom koji je na višoj poziciji od vas.
Šaljete li službeni e-mail ili upućujete telefonski poziv, predstavite se na način da ostanete iskreni, ali zvučite kao da imate više iskustva. Npr. Marketing Asistent u Tvrtka d.o.o. ili „Pozdrav, ovdje Hrvoje Horvat, zovem iz Tvrtke d.o.o.“
5) “Jako”, “Izrazito” i drugi pojmovi koji previše naglašavaju
Iz profesionalne (pisane) komunikacije uvijek je dobro uklanjati višak pridjeva, ne samo zato jer skraćuju prepisku, već i zato jer korištenjem ovakvih izraza unosite emocije tamo gdje one nisu potrebne. Što vam, primjerice, zvuči bolje: „Nevjerojatno sam sretan što počinjemo s realizacijom, ali strahovito sam u gužvi ovaj tjedan, možemo li dogovoriti sastanak idući tjedan kada će biti puno mirnije?“ ili ovo „Sretan sam što počinjemo s realizacijom, ali zauzet ovaj tjedan. Možemo li dogovoriti sastanak za idući tjedan?“
6) “Pozdrav, ja sam Hrvoje”
U neformalnom druženju sasvim je dovoljno predstaviti se samo imenom, ali prilikom poslovnih druženja zvučat ćete profesionalnije ako se predstavljate imenom i prezimenom, a po mogućnosti i titulom. Npr. „Ja sam Hrvoje Horvat iz Odjela Marketinga.“
7) “Ja”
Psiholozi sa Sveučilišta u Texasu utvrdili su da ljudi koji često koriste ‘ja’ u govoru obično imaju ‘niži socijalni status’.
Razmislite o ovome prilikom pisanja službenih poruka, ali i prilikom pisanja molbe za posao. Što manje koristite ‘ja’, djelovat ćete profesionalnije, iskusnije i uglađenije te kao da ste ‘na poznatom terenu’.
8) “Slobodna/slobodna sam kad god Vama odgovara”
Jeste li, zaista? Što ako osoba predloži termin koji vam se nimalo ne sviđa, recimo srijeda prijepodne, u 7:30? Čak i ako vam termin odgovara, ostavljate dojam da nemate previše posla kada unaprijed dajete do znanja da vam bilo koje vrijeme odgovara.
Pokušajte radije reći „Utorak prijepodne mi odgovara, ali nastojat ću se prilagoditi Vama“. Dakle, pokazujete da ste na raspolaganju, ali i da imate vlastiti raspored obaveza koji morate poštivati.
9) “Nadam se da se uskoro čujemo”
Završavanje e-maila izražavanjem nade ili molbom sugovornika da inicira susret, ostavlja dojam da sumnjate kako će sugovornik to i učiniti. Umjesto toga pokažite samopouzdanje: „Veselim se idućem sastanku“ ili „Veselim se povratnoj informaciji“.
Izvor: MojPosao.net