Tajne fotografa koji je snimio i spavao s 2.000 žena:LUPINO JE U AMERICI KUPIO SAMO LIVADU ZA 3.000 DOLARA!
U Grčkoj je 1977. glumio u “Eskort curi” sa slavnom francuskom porno glumicom Claudine * Ivan Lepen hvalio se kako je zbog Hrvatske ostavio stan i atelje od 300 kvadrata na Broadwayu * No, istina je da je u New Yorku bio podstanar a tek je 1998. u planinama Windhama kupio svoj prvi američki grunt
Najpoznatiji hrvatski erotski fotograf Ivan Lepen, umjetničkim imenom Stephan Lupino, ima dvije velike tajne. Jedna je njegov pokušaj proboja na glumačko tržište preko uloge u erotskom filmu koji je snimio u Grčkoj davne 1977. godine. O tim Lupinovim danima može se pronaći čak i dokaz na navećoj internetskoj bazi filmova IMDB-u. Film koji u originalu nosi naziv “Erotiki yperentasi” režirao je poznati grčki redatelj Ilias Mylonakos. U filmu glumi i proslavljena porno glumica Claudine Beccarie, inače poznata kao francuska Emanuele. Claudine je inače glumila u puno erotskih uspješnica toga doba od “Mafijaških cura”, “Tajne prostitutke”, “Filozofija kreveta”, ali je najpoznatija po ulozi u erotskom trileru “Zatočene žene” u kojem su oživljene scene iz nacističke Njemačke. Lupinova filmska partnerica Claudine u filmu glumi naci prostitutku. U vrijeme snimanja filma majstor erotske fotografije imao je 25 godina i još je tražio svoje mjesto pod suncem.
O svojim mladim avanturističkim danima Lupino je više puta javno govorio, ali uglavnom o tome kako je kao talentirani karatist završio u Rimu gdje je bio vozač i tjelohranitelj talijanskom biznismenu. Filmsku erotsku ulogu nije spominjao, tek je jednom prigodom komentirao kako je u Grčkoj završio jer je bio u intimnoj vezi s tadašnjom grčkom filmskom zvijezdom Irene Papas. Bivša Lupinova ljubavnica, kako je tada tvrdio, inače je rođena 1924. godine a u vrijeme Lupinovog filmskog debija imala je 53 godine.
Inače sedamdesetih godina prošlog stoljeća Grčka je bila raj za snimanje erotskih filmova i uz Švedsku najliberalnija filmska destinacija. Stoga ne čudi što je većina filmova tog žanra nastala u grčkim mediteranskim uvalama s kadrovima u kojima dominiraju erotski trokuti ili četverokuti i to na jahtama. Film “Erotiki yperentasi” ima i alternativne naslove pa je tako za francusko tržište preveden kao “Call Girl”, odnosno “Escort cura” a u Grčkoj i kao “To Simadhi”. U tom erotskom trileru je uprizorena komplicirana priča u kojoj Claudine koja glumi Monu ima ljubavnicu plavušu, a tada također poznati glumac Haris Trifonas glumi šljakera koji održava intimne veze s kćerkom svoga šefa i njezinom polusestrom. Lupinova je uloga u filmu sporedna i samim tim nije ni glavni krevetni igrač. Bez obzira što ta uloga nema neku nikakvu kompromitirajuću dimenziju, s obzirom na njegove liberalne privatne i poslovne svjetonazore te kako javno eksponira da je obnažio, snimio ali i spavao s približno 2.000 žena, Lupino iz nekog razloga tu rolu ne želi staviti u svoju službenu biografiju.
Druga tajna varaždinskog erotomana Ivana Lepena je njegov nekretninski status u Americi. Naime, poznato je kako je Lupino karijeru erotskog fotografa započeo u New Yorku, kamo se otisnuo nakon nekoliko godina života u talijanskoj prijestolnici. U američkoj metropoli, Lupino je isprva bio model i to počesto za aktove. No kako je po prirodi inteligentan i snalažljiv vrlo brzo je shvatio kako je puno unosnije da on stoji iza a ne ispred objektiva. Tako je počeo snimati scene raskalašenog noćnog života New Yorka. Te slike nisu bile nikakav veliki raritet u Americi ali za tadašnje, prilično zaostale jugoslavenske prilike, bile su prava senzacija. Lupino je tako preko noći postao jedan od najtraženijih YU fotografa. Prema urbanoj legendi, kriterij koji se postavljao za ondašnje liberalnije cure u Sarajevu ili Beogradu jedno je vrijeme bio i to jesu li uspjele zavesti Gorana Bregovića te se obnažiti pred Lupinovom kamerom.
Kakogod bilo u New Yorku je Lupino stekao i neke važne kontakte s urednicima vodećih magazina te doći do prodornog agenta koji je njegove kulerske fotke s viškom erotike uspjevao i dobro plasirati. Međutim, sve to skupa nije bilo dovoljno za kupnju nekretnine u američkoj metropoli. U to sam se uvjerila kad sam u digitalne zemljišne knjige New Yorka upisala ime Ivan Lepen. Besprijekorna tražilica koja daje rezultate unatrag više desetljeća, jasno je pokazala da nikad ni jedan ni Ivan Lepen ni Stephan Lupino nisu u New Yorku imali nikavu nekretninu.Time je demantirana Lupinova tvrdnja kako je zbog povratka u Hrvatsku ostavio stan i atelje na Broadwayu.
No zahvaljujući pedantnim američkim registrima uspjela sam rekonstruirati gdje je na Broadwayu živi Lupino. On je živio na u stambenom hotelu na adresi 2109 Broadway. To je zapravo luksuzni hotel poznat pod nazivom “The Ansonia”. Smještena na mondenom Upper East Sideu na Manhattanu, ta famozna građevina odiše europskim, preciznije pariškim štihom, i nadaleko je poznata destinacija po svojim slavnim, počesto razvratnim stanovnicima. Zbog debelih zidova taj je hotel bio omiljen među pjevačima, pa tako je i Bette Midler tu započela svoju karijeru. Ansonia je bila ne samo prvi klimatizirani hotel u New Yorku nego i prvi koji je imao tzv. gay kupalište poznato pod imenom Continental. Osamdesetih godina, kad je Lupino uglavnom živio u New Yorku, u Ansoniji su se apartmani mogli samo iznajmljivati ali ne i kupiti. Danas je to drugačije pa je za “sitnicu” od nekoliko milijuna dolara moguće postati vlasnik luksuznog apartmana. No život u New Yorku umnogome je odredio daljnju Lupinovu profesionalnu egzistenciju. Često je pričao kako New York samelje svakoga, ali njega nije jer je po prirodi jak karakter. S druge strane surova američka metropola naučila ga je filozofiji novca, koju je Lupino uspješno primijenio povratkom u domovinu. Tako je u devedesetih godina, Lupino uspio u Hrvatskoj konkretizirati i unovčiti slavu stečenu u Americi. To je naravno rezultiralo i kupnjom nekretnina.
Danas je slavni erotski fotograf živi dokaz da se dvostruko isplati snimati obnažene ljepotice, jedna strana je užitak a druga unosna zarada. Lupino je unatrag desetak hrvatskih godina uspio stvoriti nekretninsko carstvo koje se proteže od Varaždina i Čakovca na sjeveru Hrvatske, preko Zagreba i Zadra sve do juga, oroka Hvara. Naime, na početku karijere, prije 30 godina Lupino je uspio kupiti tek malu trošnu kamenu kućicu u unutrašnjosti Hvara u selu Pitve. No kako je rasla slava, te broj obnaženih ljepotica koje su protutnjale kroz njegov krevet te uskočile u oskudne krpice i donje rublje u njegovom ateljeu u središtu Zagreba, tako je i Lupino uspio zaraditi za izgradnju hacijende u tom slikovitom hvarskom mjestu. Paralelno s investicijom u Pitve, gdje će uz ljetni kafić proraditi i galerija, Lupino je kupio i stan u Zagrebu, Zadru, Čakovcu te uredio obiteljski stan u Varaždinu. Usto je uspijevao urediti sve te nekretnine dizajnerskim komadima namještaja, koju je većinu osobno i izradio. Danas o njegovoj karijeri skrbi poznati zagrebački odvjetnik Silvije Hraste koji zastupa i nekadašnjeg prvog jugoslavenskog paparazza Jadrana Lazića, splitskog fotografa s adresom u Americi te znamenitu Vlatku Pokos.
Unosna zarada u Hrvatskoj omogućila je Lupino i kupnju prve američke nekretnine. Tako se u zemljišne knjige države New York upisao 27. svibnja 1998. s transakcijom teškom 3.000 dolara. Naime, toliko je Ivan Lepen platio livadu Lorencu Feriću, također američkom fotografu hrvatskog porijekla. Lupinov grunt nalazi se na adresi 110 Mount Greenery Road i trenutačno vrijedi čak 27.000 dolara. To je još jedan dokaz kako je Lupino na njujorškom asfaltu dobro ispekao zanat – kako na jedan uloženi dolar zaraditi čak devet puta više. Mjesto Windham je inače njujorška skijaška oaza a nalazi se u neposrednoj blizini Woodstocka, kultne lokacije “djece cvijeća”. Po svemu sudeći, kako je slavni erotski forograf pokazao izvrstan “nos za nekretnine” ne treba čuditi ako njegova livada kupljena za šaku dolara uskoro počne vrijediti i puno više. Tko zna možda je Lupino trendovski vidovit pa zna da će uskoro New York zatresti neka nova Woodstock gorznica a onda će njegova livada procvjetati kao i sve što se nađe na putu neke nove američke groznice. Usotalom on je fenomen ne samo po broju zgodnih komada koje je uspio zavesti ili objektivom ili nečim drugim nego i po činjenici da nije u Americi ostvario svoj san nego da je “američki san” doživio tek povratkom u Hrvatsku.
COPYRIGHT: Informacije su dijelovi iz prve regionalne interaktivne knjige “Kondo, kondo” zagrebačke novinarke Irene Divković Milanović.