Udruga Dalmacija: pošaljite nam programe za obilježavanje – Dva milenija Dalmacije!
Inicijativa Udruge Dalmacija za obilježavanje velikog i značajnog jubileja Dva milenija Dalmacije naišla je na veliku potporu Ministarstva kulture RH na čelu s ministricom Andreom Zlatar Violić te ujedno dobila brojne potpise podrške od strane zastupnika u Saboru RH, predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, ministara u Vladi RH te mnogih poznatih javnih osoba. Plan i program donosimo u cijelosti.
Udruga Dalmacija će pismenim putem od Sabora RH zatražiti proglašavanje desetljeća Dalmacije kako bi se dostojno i na najvišoj mogućoj razini obilježilo dvije tisuće godina postojanja najstarije hrvatske regije te ujedno kolijevke hrvatske države – njene književnosti, kulture, brodogradnje, ribarstva, pomorstva, vinogradarstva, kao i mnogih drugih grana ključnih u razvoju hrvatske države kroz povijest.
Dalmacija jest sama esencija hrvatske kulture i Hrvatska je nezamisliva bez obola koji je Dalmacija tijekom stoljeća dala u stvaranju njenog identiteta. Ujedno – Dalmacija je kao regija jedan od svijetu najprepoznatljivijih hrvatskih brendova.
Stoga i ovom prilikom snažno sugeriramo Vladi i Saboru RH da što prije pristupe strukturnim reformama ustroja Republike Hrvatske: regionalizaciji sa 5 regija te fiskalnoj decentralizaciji kako bi se u posljednji tren od nestajanja sačuvalo ono najvrijednije što Hrvatska ima i što je ustrojem države iz ’93. godine elementarno ugroženo, a to su – hrvatske regije i njihovi regionalni identiteti, tj. – hrvatska regionalna prepoznatljivost. Smatramo da Dalmacija treba i zaslužuje biti jedna cjelovita regija unutar Republike Hrvatske, a upravo njezini stanovnici moraju biti oni koji će odlučivati o strategiji gospodarskog, kulturnog, infrastrukturnog i drugih razvoja regije Dalmacije u skladu sa svojim potrebama, željema te specifičnim povjesnim identitetom.
Ukoliko Sabor RH prihvati prijedlog za proglašavanjem desetljeća Dalmacije bio bi to opći okvir te primjer drugim hrvatskim regijama – da ožive svoju regionalnu kulturu i prepoznatljivost kao takvu. Vlada RH je preko Ministarstva kulture širom otvorila vrata obilježavanju ovog velikog i za Dalmaciju, a i samu Republiku Hrvatsku, značajnog jubileja – tako što će osim sredstava kojima raspolaže iz proračuna RH otvoriti vladine kanale za povlačenje novca iz fondova EU – sve kako bi se na što izdašniji način financirao ovaj – za Republiku Hrvatsku iznimno važan projekt.
Programi koje je Udruga Dalmacija već uvrstila u obilježavanje Dva milenija Dalmacije su:
Međunarodni znanstveni skup: DALMATIA/DALMACIJA – Studia Mediterranea u dva dijela
Kandidatura Splita za EPK 2020. zajedno sa gradovima partnerima: Šibenik, Zadar, Dubrovnik, Korčula, Trogir, Sinj, Hvar, Pag, Starigrad, Solin, Supetar te Kotor i Mostar – koja bi trebala biti poveznica cijelog obilježavanja, kako bi među dalmatinskim gradovima ponovo oživio duh jedinstva te istovjetnih ciljeva u budućnosti – izniklih na temeljima bogate zajedničke prošlosti
Falkuša: dalmatinski brod iz dubine vremena
Monografija DALMACIJA autora Ive Pervana i Borisa Ljubičića
Korčulanska drvena brodogradnja te projekt financiranja izgradnje bar jedne drvene pasare, guca ili leuta godišnje na pogodnoj javnoj lokaciji u gradu Korčuli a na uvid stranim i domaćim gostima uz obuku novih šegrta kalafata
Modro i Crveno – glazbena priča o Dalmaciji
Hasanaginica – priča iz imotske krajine
Rota Palagruzona – festival mora
Muzej Dalmacije: utemeljenje Muzeja Dalmacije
Otvaranje Ureda Dalmacije u Bruxellesu
Prijevod knjige ‘DALMMACIJA – hrvatska ruža svjetova’ na engleski jezik
Uvrštavanje čakavskog jezika na globalnu listu ugroženih povijesnih jezika te njegovo valoriziranje u nastavnim programima osnovnih i srednjih škola
Povijest filma u Dalmaciji
Terra Marique: eko muzej ribarske povijesti otoka Visa
Logo obilježavanja Dva milenija Dalmacije autora Borisa Ljubičića koji se našao na libru ‘Dalmacija – hrvatska ruža svjetova’, a koja je u izdanju Crome kao kapitalno djelo i neslužbena dalmatinska enciklopedija svojim publiciranjem već praktično započela obilježavanje ovog jubileja te prijedlog prihvaćanja velebne i bezvremenske ‘Dalmacijo povišću pritrujena’ velikana Ljube Stipišića Delmate za zvaničnu dalmatinsku himnu – biti će temeljne prepoznatljive vizualne i zvučne oznake obilježavanja ovog velikog jubileja uz slogan: ‘Od rimske provincije do hrvatske regije’
Duh Dalmacije i njene prošlosti osjeća se i danas – ne samo na području u današnjim granicama RH već povijesno i na cijelom području od otoka Raba sve do Boke.
Stoga ovim putem pozivamo sve Dalmatince: od Raba do Kotora, a također i sve građane Republike Hrvatske te cijelog Svijeta da nam dostave svoje kvalitetne programe koji bi mogli doprinjeti obilježavanju ovog velikog jubileja. Sve one programe koji zadovoljavaju kriterijima obilježavanja jednog ovako krucijalno važnog jubileja za čitavu Dalmaciju – rado ćemo uvrstiti u Program obilježavanja Dva milenija Dalmacije te predložiti Vladi RH, preko Ministarstva kulture RH, da uđu u godišnje planove financiranja ovog velikog projekta sredstvima fondova EU.
Ovim putem želimo javnosti također priopćiti da još nismo ni blizu zadovoljni odnosom centralne države prema hrvatskim regijama! Dio predizbornih najava u kojima se govorilo o regionalizaciji te fiskalnoj decentralizaciji RH nije koliko vidimo još ni u pripremi te stoga apeliramo na Vladu RH da intezivira napore u tom smislu.
Poglavito mislimo na tzv. ‘Jadransku orjentaciju’ te ‘Otočku orjentaciju’ koje su uz velike pompe i najave svih ovih godina ostale samo mrtvo slovo na papiru. Dalmatinski otoci sve su pustiji. Svake se godine upisuje sve manje učenika u razrede osnovnih škola. Središta dalmatinskih kamenih gradova bisera, poput Splita, Dubrovnika, Šibenika, Zadra, Trogira ili Korčule – nakon turističke sezone postaju sve više gradovi duhova. Sadržaji odlaze iz njihovih središta, a život se seli u prodajne centre koji kao kapsili svjedoče o skoroj ‘smrti života’ u središtima naših gradova, kao i na škojima. Takav trend se ne smije i ne može prepustiti navodnom tržišnom samoreguliranju i stihiji: hrvatska država, ili buduća Regija Dalmacija, čiju uspostavu mi željno iščekujemo – mora donjeti plan što učiniti da se ovaj trend što prije počne smanjivati, jer – biti će kasno. Dalmatinski gradovi biseri ne mogu i ne smiju postati samo kulise za dobru zaradu ulagača u monokulturu turizma, a da pritom domicilno stanovništvo gubi na kvaliteti života te pronalazi sve manje razloga za dalji život u svojem povijesnom ambijentu.
Posebno navodimo najnovije najave ukidanja nekih trajektnih linija za otoke u zimskom periodu. Dok se u zemljama poput Norveške trajekti tretiraju kao nastavak ceste te bi za sve građane Republike Hrvatske trebali biti besplatni – kod nas se ukidaju ionako nedostatne veze otoka s kopnom te se na taj način otočane stavlja u položaj građana drugog reda iako baš njihovi životi ponajviše trpe kako bi, unatoč svemu – očuvali drevnu tradiciju življenja na udaljenim dalmatinskim otocima.
Ne smijemo pritom zaboraviti ni Dalmatinsku Zagoru, koja je u vrijeme izbornih aktivnosti navođena i kao buduća ‘Hrvatska Provansa’, no postojeće stanje u gradovima poput Imotskog, Drniša, Knina, ili Benkovca ne asocira baš na spominjanu i nadaleko poznatu bogatu francusku regiju.
Mi koji Dalmaciju osjećamo, živimo i volimo – želimo da se odnos centralne države prema hrvatskoj koljevci Dalmaciji, pa tako i prema drugim hrvatskim regijama iz temelja promjeni te uspostavom regionalnog ustroja RH učini povijesni zaokret u formiranju moderne i svijetu lako prepoznatljive strukture hrvatskih nacionalnih brendova kroz njene regije, a fiskalnom decentralizacijom omogući regijama odlučivanje o strategijama gospodarskog, infrastrukturnog i kulturnog razvoja. Suma regionalnih planova razvoja svih regija – činila bi tada nacionalnu strategiju razvoja Republike Hrvatske, a ne obrnuto.
Kada bi stanovnici Dalmacije kao jedinstvene regije o tome sami odlučivali: Pelješki most bi se gradio odmah i sada i to od novca koji prikupimo tijekom turističke sezone od PDV-a i poreza. Stoga je potpuno van pameti da o Pelješkom mostu odlučuje neko drugi doli narod Dalmacije koji je gotovo plebiscitarno ZA gradnju istog i to iz nebrojeno razloga, a najvažniji su povezivanje teritorija RH te dovršenje autoceste do Dubrovnika. Brza cesta Trogir-Omiš, inače najprometnija dionica u cijeloj RH nije ni blizu završetka, spajanje Splita na autocestu još nije dovršeno u punom profilu, a most za Kaštela i tunel Kozjak koji bi konačno Splitu dali primjeren i adekvatan ulaz u grad s autoceste A1 – nisu još niti u planu. Ulaganja u novu zadarsku luku Gaženicu, projekt šibenske bolnice, gat Vrulje i Luku d.o.o. Šibenik, protupoplavni sustav Metkovića i okolice te Luku Ploče – zaustavljena su, a cesta Šibenik-Drniš-Knin koja bi hrvatski kraljevski grad Knin konačno trebala spojiti na autocestu – nije realizirana. O plinofikaciji Dalmacije, čiji se stanovnici zimi griju znatno skupljom električnom energijom da i ne govorimo. Obzirom na krizu koja traje bez pokazatelja za brzi oporavak stanje bi uskoro moglo postati i gore.
Smatramo iz svih navedenih razloga da će obilježavanje jubileja Dva milenija Dalmacije biti novi, svježi zamašnjak u posvemašnjem preporodu Dalmacije kako u kulturnom i gospodarskom tako i u znanstvenom, sportskom i turističkom smislu.
Vjerujemo da će Dalmacija kao kolijevka hrvatske kulture dostojno obilježiti svoj veliki jubilej te ga valorizirati kao vrhunski prepoznatljiv brend kod nas i u svijetu, koji će Dalmaciji u konačnici donijeti i toliko željene – nove investicije. Pozivamo stoga još jednom svih da nam dostave svoje projekte i prijedloge na mail adresu: dalmacija@udrugadalmacija.hr
UO Udruge Dalmacija
POŽRTVOVNOST, ZNAČAJ, RAD – JEDINI SPAS DOMOVINE
OKVIR 1
Inicijativu za obilježavanje Dva milenija Dalmacije podržali su:
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić te ministar uprave Arsen Bauk
OKVIR 2
Potpise podrške inicijativi Dva milenija Dalmacije dali su zastupnici u Saboru RH: Petar Baranović, mr.dipl.oec. Srđan Gjurković, Tonka Ivčević, Don Ivan Grubišić, Jakša Baloević, Vladimir Bilak, Igor Kolman, Nada Turina-Đurić, zatim poznate osobe iz javnog, kulturnog i znanstvenog života: Blanka Vlašić, dr. Nikica Gabrić, Ivo Pervan, Andro Krstulović Opara, prof. Mirjana Nazor, prof. dr.sc. Mislav Kukoč, Jurica Pavičić, prof. dr. Joško Božanić, prof. dr.sc. Roko Markovina, Hrvoje Marušić, Miro Kučić, prof. dr.sc. Mirko Klarić, prof. dr.sc. Ivica Ljubenkov, prof. dr.sc. Nada Bezić, doc. dr.sc. Stjepan Orhanović, doc. dr.sc. Jurica Matijević, Vice Bilandžić, Žarko Radić, Frane Perišin, Ante Mekinić, Jelena Devčić, Damir Višić, autori knjige ‘DALMACIJA – hrvatska ruža svjetova’ te mnogi drugi.