Dubrovnik je od 13. do 16. listopada domaćin tri konferencije CISAC-a (Međunarodne konfederacija društava autora i skladatelja). Na stručne su se konferencije odazvali predstavnici društava za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava iz Europe, ali i drugih kontinenata. Tako je HDS ZAMP, kao član velike svjetske mreže društava, ovih dana domaćin kolegama iz SAD-a, Japana, Brazila, Južne Koreje, Argentine, Južnoafričke Republike i drugih dalekih zemalja. Činjenica da je Hrvatska odabrana za zemlju domaćina ovog skupa priznanje je krovne svjetske udruge za izvrstan rad našeg društva na području ostvarivanja autorskih prava.
Gadi Oron, generalni direktor CISAC-a, na početku radnog sastanka Media Technical Committee postavio je najaktualnije pitanje svjetske glazbene zajednice: „Kako osigurati da sva ta glazba, sav taj kreativni sadržaj na Internetu bude licenciran tako da njegovi tvorci – glazbenici – imaju odgovarajuću korist od silnih bilijuna klikova na kojima zasad dobro zarađuju samo glazbeni servisi i osiguravatelji internetskih usluga?“
Uz razmjenu novosti i trendova u standardnom poslovanju, glavna je tema sastanka digitalni biznis te izazovi koje on stavlja pred društva i njihove članove. Na savjetovanju nazvanom Online, organiziranom u suradnji CISAC-a i BIEM-a (Međunarodni ured za mehanička prava), predstavnici francuskog društva SACEM i njemačke GEMA-e upoznali su kolege s aktualnim temama: licenciranje repertoara na Internetu, obrada informacija i raspodjela sredstava prikupljenih od digitalnih glazbenih servisa.
Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a, okupljenima je predstavio stabilno i uspješno poslovanje hrvatskog društva. Zbog grupiranja velikih europskih društava u interesne „hubove“ radi lakše obrade podataka o glazbi korištenoj na Internetu najavio je da HDS ZAMP planira sam obrađivati podatke za autore koje štiti i svoje usluge ponudit drugim manjim društvima: „Kada bismo bili dio „huba“ velikih društava, mali repertoari poput našega bi, radi racionalizacije poslovanja, praktično otpali iz obrade podataka i raspodjele prihoda. Ali ono što je Englezima ili Nijemcima s velikim repertoarima zanemarivo malo, za naše autore je mnogo, točnije – sve. Zato ćemo vrlo vjerojatno taj posao ubuduće raditi sami.“
Ostale teme sastanka bile su internetska re-transmisija postojećih TV i radio kanala, multi-teritorijalno licenciranje glazbenih prava, gubitak vrijednosti koji se događa kreativnom sadržaju na Internetu i potreba za transparentnom poslovnom praksom svih sudionika internetskog lanca downloada, streaminga i drugih načina korištenja glazbenih djela.
Dok u Hrvatskoj ovih dana još uvijek slušamo ideje o “ukidanju ZAMP-a”, na svjetskoj sceni kulturne i kreativne industrije zauzimaju sve važniju ulogu u gospodarstvima razvijenih država, a društva za kolektivo ostvarivanje postaju ozbiljni izvoznici autorskih prava za velike svjetske digitalne glazbene i filmske servise.
