Streaming servisi zaslužni su za rast prihoda diskografske industrije prvi put u posljednjem desetljeću. Svjetsko glazbeno tržište u segmentu diskografije zabilježilo je u 2016. godini rast od 5,9 posto, što predstavlja najveći rast od kada je Svjetska diskografska organizacija (IFPI) 1997. godine započela s praćenjem tržišta.
Ukupni prihodi glazbene industrije u 2016. godini iznosili su 15,7 milijardi američkih dolara. Krajem 2016. godine streaming servisi na svjetskoj su razini imali 112 milijuna korisnika što je pridonijelo porastu prihoda od streaminga za čak 60,4%, a koji zajedno s digitalnom prodajom trenutno čine 50% ukupnih prihoda industrije. Prihodi od digitalne prodaje porasli su za 17,7%, dok su prihodi od fizičke prodaje i downloada pali za 7,6%, odnosno 20,5%, podaci su izvještaja Svjetske diskografske organizacije o stanju industrije Global music report 2017.
Glazbena i diskografska industrija polako se kreću prema održivom razvoju nakon 15-godišnjeg razdoblja u kojem su prihodi pali za 40%, a najveća prepreka i izazov na tom putu je rješavanje pitanja Value Gapa – nerazmjera u prihodima koje ostvaruju platforme poput YouTubea u odnosu na naknade koje isplaćuju nositeljima prava za sadržaje koje koriste.
Prihodi od pretplatnika na glazbene servise, njih 212 milijuna, računajući i plaćene servise i one koji se financiraju oglasima, iznosili su u 2016. godini 3,9 milijardi američkih dolara, a prihodi od korisnika YouTuba i sličnih servisa, njih više od 900 milijuna, iznosili su u usporedbi samo 553 milijuna američkih dolara.
Ovo pitanje naročito je važno za hrvatsku glazbenu industriju i diskografiju koje zbog nedostupnosti legalnih glazbenih streaming servisa u Hrvatskoj kasne za svjetskim trendovima. Od najvećih svjetskih glazbenih streaming servisa u Hrvatskoj je danas dostupan samo Deezer, dok bi dolazak drugih ključnih igrača poput Spotifyja i iTunesa omogućio da i Hrvatska uhvati korak s ostatkom svijeta, a na čemu i Hrvatska diskografska udruga aktivno radi.
Diskografske kuće još uvijek su najveći investitori u glazbenoj industriji te su samo u 2015. godini na globalnoj razini uložile više od 4,5 milijardi američkih dolara u razvoj izvođača, nove snimke i marketing. Diskografske kuće s distributerima ulažu i u razvoj infrastrukture potrebne za digitalni marketing te se tako omogućuju distribuciju više od 40 milijuna snimka na 360 digitalnih servisa i stranica na globalnoj razini.
