
Croatia Records vam s ponosom predstavlja novi album cijenjene Zagrebačke filharmonije pod nazivom “3 majstora – Nezaboravljeni skladatelji”. Album sadrži devet skladbi tri hrvatska skladatelja – Svetislava Stančića, Jure Tkalčića i Krešimira Baranovića, a uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Pavle Dešpalja, posebno treba istaknuti i solista baritona Ljubomira Puškarića te Smiljana Mrčelu na violončelu.
Stančićev “Simfonijski scherzo” praizveden je 1916. godine na koncertu Mladih hrvatskih skladatelja, a skladatelj je tada istaknut kao najmlađi i najtalentiraniji sudionik koncerta. U ovoj skladbi kritika je posebno isticala originalnu instrumentaciju, punu vedrine i svijetlih boja, logičnost tijeka glazbenih misli, prirodnost melodije, živu ritmiku oštrih kontrasta te upotrebu plesnih motiva u hrvatskom duhu. “Simfonijski scherzo” doista je skladba koja u sebi nosi zanos novog doba, no njezina kvaliteta daje još važnost koja prelazi “povijesni koncert” – ona se s lakoćom sluša i danas. Tkalčićev “Koncert za violončelo u a-molu, op. 10” nastao je 1922. godine i prvi je hrvatski koncert za violončelo. Skladan je u trostavačnoj tradiciji, a posvećen je skladateljevoj supruzi, Suzani Klobb.
Tkalčićev koncert posebno je vrijedan dio hrvatske glazbene povijesti i zaslužuje pažnju zbog svog virtuoznog, a nenametljivog karaktera. Baranovićev baletni prvijenac “Licitarsko srce” u tri slike, prvi je puta izveden 1924. godine na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta. Inspiriran folklorom Hrvatskog Zagorja, bogatom imaginacijom Baranović je oblikovao djelo u kojem se snažna dramatika izmjenjuje s nježnim osjećajima i humorom. “Licitarsko srce” najznačajnije je Baranovićevo glazbeno-scensko djelo. Ciklus od tri pjesme za bariton uz pratnju orkestra “Z mojih bregov” Baranović je skladao 1927. te predstavlja najranije uglazbljenje kajkavske poezije pjesnika Frana Galovića. Djelo pripada najljepšim stranicama hrvatske vokalne lirike te je podjednako uspjelo u području melodije, koja ima prizvuk tradicijske glazbe.
Zagrebačka filharmonija orkestar je 147-godišnje tradicije vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj. Promotor je glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu, zaštitni znak grada u kojem djeluje, glazbena institucija koja utjelovljuje urbanu sliku Zagreba kao srednjoeuropskog središta glazbe, umjetnosti i kulture. Kroz čitavo djelovanje, Zagrebačka filharmonija u hrvatsku je prijestolnicu donosila najbolju klasičnu glazbu, a njegovu povijest pisali su prvorazredni šefovi dirigenti: Friedrich Zaun, Milan Horvat, Lovro von Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari i Vjekoslav Šutej. Godine 2017. Zagrebačkoj filharmoniji dodijeljena je prestižna Nagrada Grada Zagreba kao visoko javno priznanje zbog njezinih izvanrednih zasluga u promicanju glazbe i kulture.