Vlada je na sjednici usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro, a istovremeno je osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH.
“Provedena analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje”, ističe se u Strategiji, dok je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, istaknula kako je rok u kojem bi se euro mogao uvesti razdoblje od pet do sedam godina, piše Jutarnji.hr.
U Strategiji se naglašava i da, kada je utjecaj konverzije na cijene u pitanju, moglo doći do povećanja cijena za oko 0,20 postotnih bodova (povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.
Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka.
“Članstvo u eurozoni jedna je od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice”, ustvrdila je tim povodom potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva, dodajući kako Hrvatska treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije i realne konvergencije. “Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena, te kamatnih stopa, a kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU. Ta je razina dohotka otprilike na onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces”, naglasila je Martina Dalić.
Uz navedeno, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, u okviru kojeg kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine. To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala”, naglasila je potpredsjednica Vlade, napominjući kako je Hrvatska ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, te s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro. Pritom je kazala kako je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru, što znači i da je naša monetarna politika u značajnoj mjeri ograničena zbog te činjenice, odnosno da HNB diskrecijski može upravljati s negdje između 20 i 30 posto novčane mase.
Izvor: MojPosao.net
