Među bezbroj edukativnih sadržaja, riječki studenti odlučili su se na korak dalje te iskoristili društvene mreže i organizirali događaj „Ispeci pa baki reci“ kojim su dočarali jednostavnost pripreme bez glutenskih proizvoda koji su oboljelima jedini lijek.
Tako su Marijana Bogdanović, Ana Krunić, Ella Antić, Monika Mrvoš, Ana Maria Franulović te Maja Želežić, studenti 4. godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci, uzeli kuhinjski pribor i vlastitim rukama pokazali kako na brz i jednostavan način možemo doći do sjajnih obroka kojim će si ljudi s celijakijom život učiniti ugodnijim.
Studenti, zajedno s tvrtkom A1 All Natural ovaj su događaj održali uživo na Facebooku, a u goste su pozvali i nutricionisticu Petru Vlak te predsjednicu udruge CeliVita Amaliju Jurjević Delišimunović.
Možda ne znate, ali iako ne postoji registar oboljelih, temeljem statistika smatra se da od celijakije boluje čak 1% stanovnika, a pretpostavka je da ih je u Hrvatskoj 40 tisuća. Ipak, zbog nerazumijevanja bolesti često se događa da oboljeli imaju krivu dijagnozu.
Koliko je celijakija opasna govori i cijeli niz simptoma koje oboljeli imaju, pa tako se osobe s celijakijom mogu susresti s kroničnim proljevom, povraćanjem, gubitkom tjelesne mase, bolovima ili nadutosti trbuha, kroničnom opstipacijom ali i nižim rastom, odgođenim pubertetom, alopecijom, anemijom, kroničnim umorom, osteporozom, aftama, promjenama na koži i na zubnoj caklini, neplodnosti i neurološkim problemima pa tako nije niti čudno da ovu bolest zovu bolesti s tisuću lica.
„Jedini lijek kod celijakije jest striktna doživotna bezglutenska dijeta tako da prilikom odabira namirnica pažnju treba obratiti i na skrivene izvore glutena koji se mogu naći u industrijski prerađenoj hrani, lijekovima i oralnim higijenskim proizvodima. Obzirom da kod celijakije, zbog upale u tankom crijevu, dolazi do smanjene apsorpcije hranjivih tvari, za oporavak je potrebno jesti nutritivno bogatu hranu. Preporuka je da se prehrana osoba oboljelih od celijakije temelji na namirnicama koje su prirodno bez glutena, a zamjenski bezglutenski proizvodi u umjerenim količinama. Osnovu prehrane trebalo bi činiti povrće i voće, meso, jaja, riba, zdrave masnoće, mliječni proizvodi (ako se podnose zbog moguće intolerancije na laktozu), orašasti plodovi, sjemenke te cjelovite bezglutenske žitarice i pseudo žitarice poput prosa, heljde, quinoe, amaranta i riže“, kazala je predsjednica udruge CeliVita Amalija Jurjević Delišimunović.
Bez glutenske namirnice često su znatno skuplje, a takvi se proizvodi uglavnom dobivaju kombinacijom raznih vrsta bezglutenskog brašna i škrobova. Također, danas je moguće dobiti i brašno iz kojeg je posebnim tehnološkim postupcima odstranjen gluten. Za svaki zamjenski bez glutenski proizvod bitno je da je označen znakom prekriženog klasa žita ili da na proizvodu piše „bez glutena“.
O ovom bolesti intenzivnije se govori posljednjih deset godina, što ne čudi budući da sve više konzumiramo hranu „s nogu“, a takva nas je prehrana dovela do toga da smo više izloženi glutenu pa je tako i došlo do povećanja bolesti uzrokovane upravo njime.
Žitarice koje prirodno sadrže gluten su pšenica, raž, ječam i zob, stoga je važno izbjegavati njih i sve njihove proizvode. Upravo zbog toga mnogi se pitaju mogu li, i koji, konzumirati kruh.
„Pri proizvodnji bezglutenskih proizvoda najčešće se koriste različite mješavine brašna bezglutenskih žitarica kako bi postigle teksturu što sličniju „običnom“ kruhu. Gluten je naime, odgovoran za reološka svojstva kruha, a kako ga u bezglutenskim brašnima nema važno ga je adekvatno zamijeniti. Najbolja svojstva pokazalo je rižino, kukuruzno i sojino brašno, a u posljednje vrijeme sve više se koriste i brašno tapioke, leće i heljde. Razvoj prehrambene industrije omogućio je gotovo nezamjetne razlike u teksturi bez glutenskih proizvoda u odnosu na njihove glutenske inačice. S nutritivnog aspekta, kvalitetnije su bezglutenske mješavine za pripremu različitih proizvoda koje sadrže brašna cjelovitih bezglutenskih žitarica te su obogaćene prehrambenim vlaknima, a tu bih svakako izdvojila Bakin mix koji se nedavno našao i na listi lijekova“, kazala je nutricionistica Petra Vlak.
No ono što su u konačnici studenti pokazali na ovom Facebook događaju jest upravo to da hrana bez glutena ne mora uvijek biti jako skupa i teška za pripremu. Pokazali su to s bez glutenskim proizvodima Bakin mix, proizvodima koji su razvijeni u Hrvatskoj u suradnji s domaćim nutricionistima i ekspertima te tako projektom „Ispeci pa baki reci“ pokazali koliko je važno da svi imamo razumijevanja za ovu bolest čija se dijagnoza nerijetko krivo dijagnosticira.
