Prema službenim podacima HDS ZAMP-a, domaći i svjetski glazbeni autori su za 2019. godinu primili ukupno 101,5 milijuna kuna autorskih naknada. Među 7300 članova Hrvatskog društva skladatelja koji su sudjelovali u prošlogodišnjem obračunu prava, nalaze se i veoma mlade autorice i autori koji su tek prošle godine ozbiljnije zakoračili na scenu. Neki su to učinili samo s jednim djelom ili singlom, neki cijelim albumom – no ohrabruje vidjeti kako su taj uspjeh u eteru ili na koncertnim pozornicama, a prije svega predanost glazbi, rezultirali i značajnim rastom prihoda od autorskih prava.
Probrali smo zato 15 novi(ji)h imena koja su se na obračunima honorara za prethodnu godinu imala prilike uvjeriti u dobro funkcioniranje sustava kolektivnog ostvarivanja prava. Neki su od njih tek prošle godine ispisali prve note, a neki već i prethodnih godina imali (manje) prihode od glazbenog autorstva, no svi su tek u 2019. napravili ozbiljnije proboje na scenu, pa osjetili i dobre strane tog dijela profesije glazbenik.
Matija Cvek (1993.) glazbenik je i autor koji je 2019. proveo radno: u studiju, na snimanjima „A-strane“ ili na nekoj od pozornica diljem zemlje. Intenzivan radni tempo, sati provedeni u kombiju i na tonskim probama te produktivne suradnje isplatile su mu se, između ostalog, i putem autorskih honorara HDS ZAMP-a.
Lu Jakelić (1993.) kantautorica je koja je u 2019. objavila svoj autorski album prvijenac “Sve o čemu sam šutjela“. Porijeklom iz Đurđevca, osvojila je radijski eter singlom „Domine“, nježnom baladom „Možda“ i istoimenim singlom “Sve o čemu sam šutjela
Uz brata Ivana, Hana Huljić (1990.) nastavlja „obiteljski posao“ stvaranja pjesama i snalaženja u različitim žanrovima, od pop glazbe do klasike. Svestrana Hana, inače diplomirana kompozitorica, u 2019. je započela svoju samostalnu karijeru, a na svojim je pjesmama, uz skladateljski, nositeljica i aranžerskog udjela
Glazbeni par, Antonela Đinđić (1996.) i Marko Kutlić (1995.), i njihov duet „U zagrljaju spašeni“ našao se među 10 najemitiranijih pjesama na domaćim radijskim i tv postajama u 2019.
Đuro Ravenšćak (1993.) iz Dugog Sela primjer je autora iz sjene: zaslužan je za glazbu i tekst pjesme „Slavimo ljubav“ koju izvodi Stjepan Lach. Zahvaljujući emitiranjima na lokalnim postajama i programu HRT-a, Ravenšćak se iz prve ruke uvjerio u učinkovitost sustava kolektivne zaštite autorskih glazbenih prava.
Jedno od kantautorskih imena koja su obilježila 2019. je i ono Nike Turković (1995.) koja je predstavila singl „U mraku“. Glazbeni talent u kombinaciji s predanim radom te financijska ulaganja, pogotovo u produkciju i video spot, ostvarili su joj povrat barem dijela uloženog putem autorskih honorara.
Prošla je definitivno bila godina i Nikole Vranića, odnosno J.R. Augusta (1989.). Za svoj album „Dangerous waters“ pokupio je sve nagrade koje su se pokupiti mogle, no važno je naglasiti da njegov uspjeh nije slučajan, ni preko noći. Iza osvojenih Porina i RockOffa, pa i domino-rasta autorskog honorara, stoji višegodišnji rad i katalog od više desetaka pjesama, da ne spominjemo i održavanje pogona mnogoljudnog benda i pratećeg zbora
Značajan skok u odnosu na prethodnu godinu zabilježili su članovi rock benda The Splitters, zatim autori Igor Drvenkar (1991.) i Aklea Neon (1990.). Drvenkar je frontman benda GEA te autor singla „Na mome nebu“ iz 2019., dok su Akleinu godinu, između ostalog, obilježili zapaženi nastup na dvije manifestacije suprotnog glazbenog pola, Dori i RockOffu.
Izvan dominantnih pop i mainstream žanrova, rastom autorskih honorara izdvojila se klasična skladateljica Sara Glojnarić (1991.), nekadašnja dobitnica HDS-ove stipendije “Rudolf i Margita Matz” te brojnih međunarodnih priznanja. Na polju elektronske glazbe, istaknuo se DJ Tom Bug (1984.), dobitnik nagrade Ambasador čija se glazba pušta u klubovima i radio postajama u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Australiji, Švicarskoj i mnogim drugim zemljama.
Dvostruko LP izdanje, samostalni koncerti, nastupi na festivalima i status predgrupe imenima poput Anne Calvi i Courtney Barnett obilježili su 2019. godinu za kantautoricu Mary May (1986.).
