Autorska društva za kolektivno ostvarivanje prava u srednjoistočnoj Europi zasad se dobro drže u bitci s COVID-19 krizom. Iako je većina društava zabilježila pad prihoda za svoje članove, sustav ostvarivanja autorskih i srodnih prava u Središnjoj i Istočnoj Europi zasad, koliko je to moguće, odolijeva dugoj nepogodi. Zaključak je to nedavnog on-line susreta predstavnika oko 30 autorskih društava s područja srednjoistočne Europe.
Iako se autori i njihova društva nalaze u samom centru kulturnih i kreativnih industrija koje su i generator gospodarskog razvoja, svega 5 autorskih društava, od njih 23 s tog područja, ostvarilo je potporu iz nacionalnih mjera namijenjenih poslodavcima. Čak 7 društava, među kojima su i neka razvijenija, bilo je prisiljeno otpustiti više od 10% djelatnika. Većina ostalih društava o tom koraku razmišlja ukoliko kriza potraje ili ukoliko njezine učinke osjete značajnije od trenutnih procjena.
Gotovo bez iznimke sva su društva više-manje odmah po izbijanju krize krenula u brzo i proaktivno djelovanje i pokazala svoje sposobnosti i profesionalnost organiziranjem mnogih fondova solidarnosti za autore i prilagodbom poslovanja. No, drastične padove u 2021., a vjerojatno i u 2022. godini, biti će teško ublažiti.
Glavni direktor Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC), Gadi Oron, tom je prilikom istaknuo važnost sustava kolektivnog ostvarivanja prava za same autore i pohvalio brzo djelovanja društava na početku pandemije, što je omogućilo da da globalno sustav funkcionira bez većih prekida.
Mnoga društva i s područja naše šire regije, pronašla su načine za kvalitetno preusmjeravanje sredstava i raspodjelu rezervnih fondova i ušteda ostvarenih reorganizacijom poslovanja. Globalne procjene koje u ovom trenutku imamo i koje su rađene prije jesenskog lockdowna govore o globalnom ukupnom padu prihoda između 20% i 35%. Drugim riječima, COVID-19 kriza vratit će globalne autorske prihode na razinu onih iz 2015. godine. Trebat će vremena da se ovako zaustavljen kotač ponovno pokrene i krene u daljnji rast.
Društva srednjoistočne Europe također procjenjuju da će najveći pad osjetiti u segmentu pozadinske i žive glazbe. Procjenjuju da će pad kod koncerata i ostalih live nastupa biti oko 59%, a kod korištenja pozadinske glazbe oko 35 posto.
Unatoč spektakularnom rastu od 94% prihoda s digitalnog tržišta u regiji srednjoistočne Europe, taj prihod neće moći pokriti ukupni pad. Naime prihodi s digitalnog tržišta na ovom području Europe zasad iznose svega 3,4% ukupnih prihoda.
Ovom je prilikom glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec, bio pozvan da, uz mađarskog kolegu András Szingera, direktora društva ARTISJUS, prezentira strategiju poslovanja u uvjetima i izazovima tzv. korona krize.
Predstavljajući strategiju HDS ZAMP-a za nošenje s ovom krizom, Marčec je istaknuo da u moru njezinih negativnih učinaka, kao pozitive može istaknuti „vrlo brzu uspostavu rada od kuće, učenje korištenja tehnologija u poslovnom procesu (poput video konferencije putem Teamsa, Zooma i WhatsAppa itd.) koje su dotad bile manje korištene, efikasno racionaliziranje poslovnih procesa zbog mjera uštede pri kojima je broj zaposlonika smanjen za cca 13%, daljnji razvoj IT sektora“.
Posebno je istaknuo i važnost razvoja licenciranja na digitalnom tržištu: „Lockdown nas je nagnao da se zaista intenzivira rad na licenciranju na digitalnom tržištu, te su konačno sklopljeni ugovori s velikim servisima (TikTok, Netflix, Apple Music, Facebook). Također, iako su prihodi od live stream događanja (kao korištenja koje je doživilo veliki uzlet ove godine) vrlo mali, treba i o njima voditi računa. Svakako bi preporučili ostalim društvima iz regije da se tom tržištu više posvete. Korištenja se sve više prebacuju u online sferu i digitalno tržište se širi. Iako ovi prihodi trenutno ne predstavljaju velik udio u ukupnim prihodima, potrebno je na vrijeme brinuti se o ovom aspektu korištenja kao prevladavajućem u budućnosti“.
