Prošli mjesec održana je saborska rasprava o prijedlogu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima na kojoj se osobito raspravljalo o zaštiti i ostvarivanju prava umjetnika-izvođača u digitalnom okruženju.
Prema važećem Zakonu i prijedlogu novog zakona, umjetnici-izvođači svojim pravima od digitalnih servisa: Spotify, Apple Music i drugih, mogu raspolagati kako žele, odnosno mogu ih ostvarivati:
u potpunosti samostalno, što podrazumijeva da izvođač sam financira snimanje, brine o distribuciji na digitalne servise, samostalno prikuplja naknadu od korištenja snimke na digitalnim servisima i u potpunosti samostalno vodi brigu o katalogu svojih snimaka;
preko diskografa s kojim je slobodnom voljom zaključio ugovor, a koji onda investira u umjetnika-izvođača, stavlja mu na raspolaganje svoje stručnjake s različitih područja i resurse, daje mu podršku u stvaranju i snimanju glazbe, povezuje ih s ostalim umjetnicima i kreativcima te im pruža potporu u povezivanju s korisnicima glazbe diljem svijeta, distribuirajući njegove snimke na digitalne servise, za koje se procjenjuje da ih je u svijetu trenutno više od 230, te osigurava da umjetniku-izvođaču bude isplaćena naknada za stvarno korištenje svake snimke, a sve u skladu s ugovorom i pod uvjetima koje je izvođač prihvatio.
Ovaj model ostvarivanja prava je najčešći, izabire ga oko 95% umjetnika-izvođača.
Prema Zakonu svoja prava mogu ostvarivati i kolektivno, preko Udruge za kolektivno ostvarivanje prava (HUZIP).
U tijeku javne rasprave o nacrtu novog Zakona, Udruga za kolektivno ostvarivanje prava umjetnika izvođača (HUZIP) i Hrvatska glazbena unija (HGU) već su predlagali da se digitalna prava ostvaruju isključivo kolektivno. Prijedlog je razmatran unutar radne skupine za izradu Zakona tijekom javnog savjetovanja i unutar nadležnih odbora u Hrvatskom saboru te je već bio odbijen od strane donositelja Zakona jer nije u skladu s Direktivom Europske unije o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, koja se novim Zakonom implementira.
Osim toga, postoje i brojni drugi razlozi zbog kojih ovaj prijedlog ne bi trebao biti usvojen:
isključivim kolektivnim ostvarivanjem prava, prava umjetnika-izvođača ograničila bi se jer bi se ukinulo pravo na izbor, što bi bilo očito narušavanje ugovorne slobode umjetnika-izvođača;
Time bi se pogodovalo isključivo kolektivnoj organizaciji, a ne samim umjetnicima-izvođačima. Obveznim kolektiranjem smanjio bi se iznos sredstava koji dopire do samih umjetnika-izvođača jer kolektivne organizacije naplaćuju troškove za kolektiranje. Radi se zapravo o direktnom prihodu kolektivne organizacije bez ikakvih ulaganja u umjetnika-izvođača i njegovo djelo, odnosno snimku;
Uvođenjem neodrecivog prava, digitalni streaming servisi koji su konačno stigli u Hrvatsku, poput Deezera, Spotifyja, Apple Musica, već su najavili mogućnost da bi obustavili svoje poslovanje u Hrvatskoj, čime bi Hrvatska ostala jedina zemlja u Europskoj uniji bez takve ponude, a time bi na gubitku bili i umjetnici-izvođači;
Direktiva ne dopušta uvođenje nikakvih novih prava;
Ako bi se oduzelo pravo izbora umjetnika-izvođača, Hrvatska bi bila izuzetak, izložena pravnim sankcijama zbog uvođenja mjera koje nisu u skladu s pravom Europske unije.
Uzevši u obzir sve nedostatke koje bi donijelo oduzimanje prava na izbor umjetnika-izvođača, postavlja se pitanje: zašto se, nakon što je o prijedlogu Zakona već održana vrlo detaljna rasprava, i na razini Europske unije i tijekom izrade nacrta ovog Zakona, sada ponovno o tome raspravlja i ide li takav prijedlog zaista u korist nositeljima prava ili u korist pojedinim interesnim skupinama?
Važno je, stoga, ususret iznimno najavljene temetske sjednice unutar Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog Sabora još jednom upozoriti na možebitne manipulacije i probleme koje bi donijelo zadiranje u slobodu izbora umjetnika-izvođača!
Ovo je povijesni događaj u kojem ne bismo smjeli dozvoliti da interesna skupina pojedinaca novim Zakonom, ako ne bude usklađen s Direktivom Europske unije, oduzme prava umjetnicima-izvođačima.
