Stručna služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja ovih dana započinje s isplatom autorskih honorara s osnove mehaničkih prava, digitalnih glazbenih servisa i prihoda iz inozemstva za drugu polovicu 2020. godine.
Zahvaljujući širenju digitalnog poslovanja HDS ZAMP-a i konsolidaciji ponude digitalne glazbe u Hrvatskoj, prihodi od digitalnih glazbenih servisa nastavljaju trend rasta započet još prošle godine. U aktualnom obračunu autorima će se tako isplatiti 2.847.217,54 kune, a zajedno s iznosom od prošlog polugodišnjeg obračuna, ukupni „digitalni“ prihod za 2020. tako premašuje 5,3 milijuna kuna. Za ilustraciju, to predstavlja veliki rast od preko 300% u odnosu na 2019. kada je autorima isplaćeno „tek“ 1,8 milijuna kuna. Najveći iznos stiže od YouTubea kojeg slijede Deezer, Spotify i Google Play, a u obračunu su se, po prvi put, našli i prihodi s Facebooka i TikToka!
„Ovaj rast može se objasniti tržišnom ponudom, unaprjeđenjem monetizacije i širenjem digitalnog poslovanja HDS ZAMP-a, ali sasvim sigurno i promjenama slušateljskih navika. Osim što je legalna, glazba s digitalnih servisa je praktična i pristupačna – mjesečna pretplata za neograničeno uživanje u glazbi manja je od cijene jedne pizze u restoranu. Važno je osvijestiti tu činjenicu i vjerujem da će broj glazbenih pretplatnika, kojih je trenutno u Hrvatskoj već preko 200 tisuća, a uskoro i 250 tisuća, nastaviti rasti i budućnosti“, objašnjava glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec.
Rasti bi, dakako, trebali i iznosi od digitalnih glazbenih servisa budući da HDS ZAMP za 2021. najavljuje samostalno izravno licenciranje svog repertoara za online korištenja u cijelom svijetu: „Sami ćemo izravno ostvarivati prava za naše članove od korištenja njihove glazbe na velikim digitalnim glazbenim tržištima. Počet ćemo s SAD-om, Kanadom i Australijom, a zatim nastaviti širenje na ostala tržišta sa značajnom hrvatskom dijasporom. To je za naše autore najsigurniji i najunosniji put do honorara digitalnih tržišta cijelog svijeta“, najavljuje Marčec.
Iako prihodi od korištenja hrvatske glazbe u inozemstvu imaju najveći udio u aktualnom obračunu, oni su, u odnosu na prošli obračun, pali za ozbiljnih 40% te sada iznose 3.124.832,12 kune koje će se raspodijeliti na 2941 autora i nositelja djela. Od stranih zemalja i njihovih „ZAMP-ova“, izdvajaju se društva s najvećim uplatama: SOKOJ – Srbija, PRS – Velika Britanija, ZAIKS – Poljska, ZAMP Mac – Makedonija te STIM – Švedska.
Kontinuirani pad fizičke prodaje nosača zvuka odrazio se i na prava snimanja, reprodukcije i stavljanja u promet (mehanička prava) te će autori i nositelji prava u ovom obračunu međusobno raporediti 356.073,60 kuna.
„Uz gotovo nepostojeću koncertnu aktivnost i nezapamćeno kriznu situaciju za sve glazbenike, kojoj nažalost još uvijek ne naziremo kraj, honorari od autorskih i srodnih prava jedini su izvor prihoda glazbenim kreativcima. Ti honorari najvećim dijelom dolaze od korištenja glazbe u javnosti i u medijima, no digitalni prihodi predstavljaju tračak optimizma i svakako su u ekspanzivnoj, uzlaznoj putanji. Šteta je samo da je njihov udio u ukupnom iznosu koji je autor dobivao proteklih godina bio onaj nesretni „kikiriki“. No to se, kako vidimo, pouzdano mijenja. Zadaća nas kao predstavnika glazbene industrije je ujedinjena borba za veći dio digitalnog kolača u korist kreativaca i pravedniju raspodjelu prihoda kojeg ostvaruju velike tehnološke korporacije“, zaključio je Nenad Marčec.
