U Splitu su predstavljeni rezultati studije „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ koju je, na inicijativu Ministarstva kulture i medija RH i HDS ZAMP-a, izradio Ekonomski institut Zagreb. Do početka pandemije, kulturne i kreativne industrije bilježile su kontinuirani rast, s udjelom od 3,1 posto u domaćem BDP-u 2019., da bi u 2020. zabilježile pad od 8,4 posto, što je ujedno i najizraženiji pad od svih djelatnosti!
Opsežna studija analizira učinke svakog podsektora KKI u razdoblju od 2015. do 2019. rangirajući ih po njihovom doprinosu ukupnoj vrijednosti kulturnoj i kreativnoj industriji – od podsektora Računalni programi, igre i novi mediji (21,3 posto), Oglašavanje i tržišno komuniciranje (14,7 posto), Glazba, umjetnost i izvedbene umjetnosti (14,5 posto), Elektronički mediji (12,9 posto), Izdavaštvo (12,3 posto) do Muzeji, galerije i knjižnice (11,5 posto).
U pandemijskoj 2020. poslovni prihodi kulturnih i kreativnih industrija bilježe pad od 8,4 posto što je bilo značajnije od pada poslovnih prihoda na razini ostalih industrija (-7,6 posto). Pad poslovnih prihoda zabilježen je u svim djelatnostima KKI, osim u podsektorima Računalni programi, igre i novi mediji, Arhitektura te Muzeji, knjižnice i baština. Najpogođeniji pandemijom i nemogućnošću normalnog poslovanja su djelatnici podsektora Glazba i izvedbene umjetnosti čiji pad prihoda iznosi ozbiljnih 40,8 posto, a slijede ih Film (-35,9 posto), Umjetnost (-23,6 posto), Fotografija (-22,5 posto), Oglašavanje i tržišno komuniciranje (-15,3 posto) te Izdavaštvo (-11,4 posto).
„Naše istraživanje ukazuje na važan doprinos kulturnog i kreativnog sektora gospodarstvu, zaposlenosti i poduzetništvu u Republici Hrvatskoj, ali i na brojne ranjivosti koje su dodatno isplivale na površinu u pandemijskom razdoblju. Utvrđene su razlike u trendovima u pojedinim podsektorima, kao i potreba za osvježavanjem njihovog mapiranja što bi dodatno olakšalo kreiranje dobro dizajniranih mjera koje olakšavaju poslovanje i potiču razvoj kulturnih i kreativnih industrija“, ističe dr. sc. Tajana Barbić, voditeljica studije koja također razmatra potencijal KKI u Hrvatskoj te daje preporuke konkretnih mjera za poticanje inovacija, digitalizacije i razvoja poslovanja ovog gospodarskog sektora u budućnosti.
„Rezultati istraživanja pokazali su još jednom da su kulturne i kreativne industrije generator rasta i razvoja te važan element jačanja svih sektora, a prije svega, industrije, turizma, poduzetništva i digitalnih tehnologija uz značajan izvozni potencijal, ali i doprinos razvoju kulture i umjetnosti. Također, još uvijek moramo sagledati i pandemijsko vrijeme jer studija ukazuje da je većina podsektora kulturnih i kreativnih industrija pretrpjelo ozbiljne gubitke uzrokovane krizom, što se donekle ipak ublažilo brojnim mjerama Vlade RH i Ministarstva kulture i medija. Gledajući sada u budućnost u kontekstu energetske krize, u predstojećem razdoblju je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano 250 milijuna kuna upravo za kulturne i kreativne industrije kako bi ih osnažili u skladu s europskom agendom zeleno i digitalno, u tom smislu upravo ova studija trasira jasne smjernice ulaganja u industriju“, jasan je Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture i medija RH.
Glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec, rezultate studije vidi kao službenu potvrdu onog što su brojni glazbenici i autori iskusili na vlastitoj koži tijekom protekle dvije godine: „Kriza se najozbiljnije odrazila na glazbeni sektor čiji brojni članovi, pa i njihove udruge nisu bili pošteđeni značajnog pada prihoda. Ipak, činjenica je, honorari od autorskih i srodnih prava bili su jedini izvor prihoda glazbenicima u razdoblju gotovo nepostojeće koncertne aktivnosti što govori u prilog stabilnosti sustava kolektivnog ostvarivanja prava i ozbiljnosti poslovanja organizacije kao što je HDS ZAMP. Oporavak glazbene industrije kojem trenutno svjedočimo rezultat je, između ostalog, konkretnih intervencija glazbenih udruga, kao i mnogih teških poslovnih odluka koje su donesene odlučno i na vrijeme“, zaključuje Marčec.
