Izazovi s navikavanjem na euro dijelom su posljedica psihološkog fenomena koji se zove iluzija novca, a koji nije neuobičajena pojava prilikom promjene valute.
Prije nešto više od dva mjeseca, u trenutku kada je u noći s 31. prosinca na 1. siječnja otkucala ponoć, Hrvatska je i službeno dobila novu nacionalnu valutu. Kuna, koja nas manje ili više uspješno služila posljednjih tridesetak godina, svoje mjesto je prepustila euru te otad naše plaće, bonuse i druge novčane nagrade primamo izražene u eurima. Iako se u suštini nije previše toga promijenilo – u većini slučajeva radnici su nastavili primati jednako vrijedne iznose kao ranije, samo izražene u drugoj valuti – nastupilo je određeno nezadovoljstvo.
Potvrđuje to i anketa koju je proveo portal MojPosao, u kojoj je svoja razmišljanja podijelilo gotovo 900 ispitanika, prema kojoj se čak dvije trećine zaposlenih osjeća siromašnije otkako plaću prima u eurima.
Fenomen iluzije novca
Izazovi s navikavanjem na euro dijelom su posljedica psihološkog fenomena koji se zove iluzija novca, a koji nije neuobičajena pojava prilikom promjene valute. Kako pojašnjavaju psiholozi, do iluzije novca dolazi jer su ljudima važniji brojevi nego sama vrijednost novca, a to za posljedicu ima nastanak nezadovoljstva kada na naše račune krenu pristizati nominalno manji iznosi nego prije.
Upravo to se dogodilo prelaskom na euro.
Naime, gotovo dvije trećine radnika u Hrvatskoj (63%) navodi kako se osjećaju siromašnije otkako primaju plaću eurima, umjesto u kunama. Plaću sada, pojašnjavaju, primaju u ‘stotinama eura, dok se nekoć radilo o tisućama kuna, što ima negativan učinak na njihovo zadovoljstvo’. Dodatno, uslijed inflacije porasli su troškovi života, pa je i sama plaća, osim u nominalnom iznosu, i ‘realno pala u odnosu na prije’, poručuju ispitanici.
‘Na prvu djeluje manja, ali je ista’
S druge strane, trećina radnika u Hrvatskoj (32%), ističe kako nisu na svojoj koži osjetili učinke iluzije novca te se osjećaju jednako kao i prije promjene valute. Navode kako su se pribojavali da će im se učiniti da su najednom postali siromašniji, ali kako se naposljetku ipak radilo o ‘mirnoj tranziciji’.
Iako u manjini, dio ljudi (5%) se od 1. siječnja osjeća bogatije nego prije. Prema njihovom razmišljanju, euro je snažnija valuta nego što su to bile kune, pa samim time i novac izražen u eurima ima veću vrijednost.
izvor: MojPosao.net
