Kada nekome samo jednom pomognete, napravili ste golemu stvar, ali kada to činite punih dvadeset godina, onda to zaslužuje i obilježavanje s istaknutim uzvanicima, ali i onima s kojima godinama surađujete.
Naime, u ponedjeljak 6. studenog, u hotelu Esplanade održana je dvadeseta obljetnica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Iza njih su brojne podrške organizacijama civilnoga društva s kojima je ostvareno na tisuće aktivnosti i dobrih djela kojima su brojnim građanima unaprijedili kvalitetu života. Ovu važnu obljetnicu uveličali su potpredsjednica Europske komisije gđa Dubravka Šuica, Ivan Vidiš, izaslanik premijera Plenkovića, Marko Pavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Melita Mulić, izaslanica predsjednika Milanovića, Sandra Benčić, predsjednica saborskog odbora, brojni veleposlanici od kojih su se skupu obratili veleposlanik Španjolske Juan Gonzalez-Barba i veleposlanik Ujedinjenog
Kraljevstva Simon Derek Thomas te predstavnici Vlade RH, ravnatelji agencija i preko 450 predstavnika organizacija civilnoga društva. Skupu se, sa zapaženom video porukom, obratila i gđa Marija Pejčinović Burić, glavna tajnica Vijeća Europe.
Nacionalna zaklada pruža stručnu i financijsku podršku organizacijama civilnoga društva koje kroz svoje aktivnosti pružaju usluge, pomažu i uključuju građane i građanke u cijeloj Hrvatskoj. Podržane su i jedinice lokalne i regionalne samouprave kroz programe razvoja lokalnih zajednica i sudioničke demokracije te osnovne i srednje škole u Hrvatskoj kroz programe razvoja volonterstva i filantropije među djecom i mladima.
Nacionalna zaklada do sada je sudjelovala u pomaganju na različitim poljima.Financiranjem institucionalnih podrški stabilizaciji i/ili razvoju udruga, ulaganjem u: Centre znanja za društveni razvoj u Hrvatskoj, Program “Aktivni u zajednici”, Program Regionalnog razvoja civilnoga društva, razvoj volonterstva i filantropije “Činimo dobro Otiskom srca”, programe tematskog umrežavanja civilnoga društva, programe međusektorske i međunarodne suradnje, decentralizacije financiranja, solidarnosti, društvenih inovacija, etičnog financiranja, ruralnog razvoja, društvenog poduzetništva, demokratizacije i razvoja civilnoga društva, razvoja društvenog kapitala u lokalnim zajednicama, podrške građanskim inicijativama/akcijama, programe razmjene i prijenosa znanja i iskustava, sustavnih podrški te suradnje na Euro-Mediteranu. Kroz ulogu Nacionalne zaklade kao Posredničkog tijela druge razine (PT-2) u upravljanju Europskim socijalnim fondom za civilno društvo u Hrvatskoj podržani su brojni projekti, među kojima se svakako ističu oni iz područja STEM-a, Tematskih mreža za društveni i ekonomski razvoj te “Aktivni u mirovini”.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva svakako planira nastaviti svoje aktivnosti i u budućnosti. „Nastavljamo izgrađivati sustavni kontinuirani model podrške razvoju civilnoga društva, povećati broj institucionalnih podrški, razviti i osigurati održivost modela sustavnih podrški te uvesti inovativni model strateških partnerstva za društveni razvoj u Hrvatskoj i Euro-Mediteranu“, ističu iz Nacionalne zaklade.
16. listopada 2003. godine usvojen je Zakon o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva u Hrvatskom saboru kao posljednja točka posljednje sjednice 4. saziva Hrvatskog sabora. Osnivanjem Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva ostvarena je vizija institucije koja će kontinuirano, transparentno i učinkovito podržavati razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, a njenim osnivanjem ostvaren je i jedan od uvjeta iz poglavlja 23 za pristupanje Europskoj uniji, kojim je Republika Hrvatska dokazala visoku razinu spremnosti za suradnju i podršku razvoju civilnoga društva.
Osnivanjem Nacionalne zaklade zaokružen je institucionalni okvir Republike Hrvatske za podršku razvoju civilnoga društva (pored Ureda za udruge osnovanog 1998. i Savjeta za razvoj civilnoga društva osnovanog 2002. godine).
