Početkom mjeseca je u Caffe baru i Music shopu Nova Ploča održano predstavljanje sjajnog albuma Zagrebačke filharmonije “Sunčana polja”. Riječ je o izdanju antologijske vrijednosti na kojemu su izvedena značajna djela velikih hrvatskih skladatelja – “Sunčana polja” i “Idila za orkestar” Blagoja Berse, “Istarska suita” Natka Devčića” te “Simfonijsko kolo” Jakova Gotovca.Album je snimljen na koncertu Zagrebačke filharmonije u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, od 7. do 9. lipnja 2016. Filharmonijom je ravnao maestro Pavle Dešpalj.O albumu su pred brojnim ljubiteljima glazbene umjetnosti govorili Mirko Boch, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, muzikologinja i glazbena kritičarka Jana Haluza, akademski slikar Dimitrije Popović, koji je ujedno autor naslovne slike albuma te Nikolina Mazalin, kreativna direktorica Croatia Recordsa. Govornici su istaknuli važnost umjetničkog, ali i edukativnog aspekta ovog izdanja koje će sasvim sigurno približiti visoku razinu umjetnosti poznatih hrvatskih skladatelja slušateljstvu. Važno je napomenuti da su djela na izdanju praizvedbe Zagrebačke filharmonije te kao takve čine dio dugogodišnje tradicije orkestra.
“Sunčana polja” Blagoja Berse simfonijska je pjesma, ujedno i najpoznatije djelo istaknutog hrvatskog skladatelja i pedagoga koje je Zagrebačka filharmonija praizvela 1920. godine pod ravnanjem Milana Sachsa. “Idila za orkestar, op. 25b” orkestralna je skladba koja je jedno od najizvođenijih djela hrvatskih skladatelja uopće. “Istarska suita”, Devčićevo najpopularnije djelo, praizvela je Zagrebačka filharmonija 1948. godine, a temelji se na izvornim istarskim napjevima. “Simfonijsko kolo” prvo je Gotovčevo orkestralno djelo, a praizvela ga je Zagrebačka filharmonija 1928. pod ravnanjem Krešimira Baranovića. Kolo je od početka svojeg koncertnog života obišlo mnoge države pa čak i kontinente, a često je bilo upotrebljavano i kao baletna glazba.
Zagrebačka filharmonija promotor je hrvatske glazbene umjetnosti u svijetu. Daleke 1871. godine počela je profesionalna orkestralna aktivnost u Zagrebu, a 1920. orkestar je dobio ime koje i danas nosi. Čitavo to vrijeme u hrvatsku je prijestolnicu donosio najbolju klasičnu glazbu koja utjelovljuje urbanu sliku Zagreba, a njegovu povijest pisali su prvorazredni šefovi dirigenti: Friedrich Zaun, Milan Horvat, Lovro von Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari i Vjekoslav Šutej. Novu eru u povijesti orkestra obilježava novi umjetnički polet, zapažena glazbena postignuća, kao i veliki koncertni i diskografski projekti koje planiraju u budućnosti. Pavle Dešpalj, dirigent i skladatelj, potpredsjednik je HAZU-a, a uz mnoge visoke funkcije koje je obnašao, od 2004. do 2010. godine te od listopada 2014. počasni je šef-dirigent Zagrebačke filharmonije.
