Preobrazba gospodarstva u niskougljično zahtijeva sveobuhvatnu koordinaciju i globalnu suradnju svih sektora i na svim zemljopisnim područjima.
U najnovijem Deloittevom izvješću ‘Globalna točka preokreta’ navodi se kako bi, u slučaju manjka djelovanja, klimatske promjene globalnom gospodarstvu mogle nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara u sljedećih 50 godina, odnosno smanjiti globalni BDP za 7,6 posto samo u 2070. godini.
Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini, piše Lider.
Deloitteovo izvješće temelji se na istraživanju koje je proveo Deloitte Economics Institute, a sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna dolara u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 posto BDP-a 2070. godine.
Preobrazba gospodarstva u niskougljično zahtijeva sveobuhvatnu koordinaciju i globalnu suradnju svih sektora i na svim zemljopisnim područjima. Vlade će morati blisko surađivati sa sektorom financijskih usluga i tehnološkim sektorom, koji predvode u održivom napretku globalnih politika, većim ulaganjima u sustave čiste energije te uvođenju nove mješavine zelenih tehnologija u sve sektore.
Zajednički prelazak s gospodarstva koje se oslanja na fosilna goriva na gospodarstvo koje prvenstveno pokreću obnovljivi izvori energije omogućit će nastanak novih izvora rasta i radnih mjesta. Suradnja i propisi na globalnoj razini ključni su za pokretanje uspješne preobrazbe.
– Globalno se gospodarstvo mora razvijati kako bi se uspješno suočilo s izazovima klimatskih promjena. Ova je analiza pokazala kako niskougljična budućnost nije samo društveni imperativ, nego i gospodarski. Već posjedujemo tehnologiju, poslovne modele i politike za istodobnu borbu protiv klimatskih promjena i ostvarenje znatnog gospodarskog rasta, no potrebna nam je usklađenost vlada, poduzeća i zajednica na globalnoj razini kako bismo ostvarili nultu stopu emisija u budućnosti – kaže Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.
– Kako bismo pronašli nova i trajna rješenja za društvene izazove s kojima se suočavamo, moramo uspostaviti nove oblike suradnje i primijeniti višestrani, holistički pristup. U analizi su opisane gospodarske koristi i budući rast za donositelje odluka i ostale aktere, kao temelj za prosperitet pojedinca i zajednice – smatra Grgić.
U izvješću su opisane četiri ključne faze dekarbonizacije na globalnoj razini:
1. Javni i privatni sektor se ujedinjuju te zajednički rade na djelotvornim, temeljnim okvirima i politikama za ostvarivu promjenu.
2. Poslovni i vladini rukovoditelji poduzimaju znatna ulaganja, potiču strukturne promjene u globalnom gospodarstvu čiji su prioritet sektori s niskim emisijama i ubrzanje prijelaza na nultu stopu emisija.
3. Različita se zemljopisna područja približavaju svojoj ‘točki preokreta’, trenutku kada koristi prijelaza na nultu stopu emisija premašuju troškove te u konačnici ostvaraju regionalni neto pozitivni rast i vrijednost.
4. Nakon točke preokreta, društvo će ostvariti zeleniju budućnost u kojoj će međusobno povezani, niskougljični sustavi biti temelj za čisto gospodarstvo koje raste brže nego gospodarstvo s intenzivnim emisijama ugljika.
Analiza je dokazala kako ne postoje istovrsni putevi prema nultoj stopi emisija. Svaka će regija imati svoj put, ovisno o nizu čimbenika, kao što je struktura upravljačkih tijela i društava, izloženost klimatskim promjenama i sveukupni profil rizika te snage i kapaciteti tržišta. Slično tomu, svaka će regija imati svoju jedinstvenu točku preokreta.
Na primjer, očekuje se da će Azijsko-pacifička regija koristi od prijelaza na niskougljično gospodarstvo ostvariti već u 2020-ima, dok će Europa povrat na ulaganja ostvariti tek u 2050-ima. Tranzicija će se odvijati različitom brzinom, međutim, ako budu djelovale brzo, sve će regije točku preokreta dostići do 2070. godine te nastaviti ostvarivati koristi dugo nakon toga.
izvor:MojPosao.net
