Čak 92% glazbenih autora svoje prihode sa streaming tržišta smatra nerazumno niskima
Streaming je i u Hrvatskoj preuzeo primat u načinu slušanja glazbe, ali kako to doživljavaju skladatelji, tekstopisci, aranžeri i nositelji autorskih prava?
Hrvatsko društvo skladatelja i njegova Služba ZAMP su u ožujku ove godine proveli ispitivanje stavova članova Društva o tržištu glazbenog streaminga. Anketu su ispunila 272 člana, od kojih su neki i nositelji srodnih prava na glazbi kao izvođači ili mali, DIY diskografi.
Premda je pjesma glavni proizvod i pokretač streaming tržišta te se na njemu masovno koristi, njihovi autori u velikoj većini – njih 70,6% – procjenjuju da s tog tržišta ostvaruju manje od 5% svojih prihoda. Ne čudi onda da 92,3% ispitanika smatra da naknade koje glazbeni autori i nositelji autorskih prava na glazbi primaju na tržištu glazbenog streaminga nisu primjerene. Ispitanici u prosjeku smatraju da bi njihovi prihodi s tog tržišta trebali iznositi približno 50% njihovih ukupnih prihoda od bavljenja glazbom.
76,9 % ispitanika smatra da je udio od prihoda koji streaming servisi zadržavaju za sebe previsok te ide na štetu nositelja prava na glazbi. No i 71% ispitanika smatra da raspodjela prihoda od streaminga u samoj glazbenoj industriji između autora, izvođača i diskografa nije razmjerna vrijednosti kojom svaki od njih pridonosi digitalnom tržištu.
U osvrtu na stavove članova, glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec ističe: „Naša anketa nažalost potvrđuje da hrvatski autori dijele sudbinu kreativaca na digitalnom tržištu diljem svijeta. Bez autora nema pjesama ni glazbene industrije, a onda nema niti streaming servisa koji publici nude te pjesme. Nažalost, kada je riječ o podjeli prihoda s tog tržišta, autori su tek na kraju lanca. Očito nam treba pravedniji i osjetljiviji sustav”.
Autori na globalnim servisima žele veću vidljivost i zastupljenost malih repertoara, poput hrvatskog
Hrvatskim glazbenim autorima važna su jasna pravila određivanja cijene korištenja glazbe na servisima ali i transparentni načini kreiranja playlista koje utječu na glazbene preference korisnika streaming servisa. 84,6% ispitanika ne zna ili nije sigurno zna li kako se kreiraju playliste koje globalni servis glazbe nude korisnicima.
90,5% ispitanika smatra da kreativci koji stvaraju glazbu trebaju biti vidljiviji na streaming servisima tj. da treba vidljivije navoditi autore glazbe i tekstopisce. Veća vidljivost je potrebna i za male kulturne niše kao i za manje nacionalne repertoare. 77,6 % ispitanika smatra da se kulturne niše i glazbu iz manjih europskih repertoara, poput hrvatskog, treba posebno isticati na streaming servisima.
„Zahvaljujem svima koji su popunili anketu. Važno nam je znati stavove naših članova kako bismo ih bolje zastupali. Već smo lani nakon studije krovne europske asocijacije GESAC i istraživanja stavova članova njemačke GEMA-e, kazali da ćemo biti glasni i aktivni oko pravednih promjena u raspodjeli digitalnog kolača. Ovo ispitivanje stavova će utjecati na kreiranje naših budućih aktivnosti ali i zauzimanje smjera prema pravednoj poziciji za glazbene autore na streaming tržištu. No, kao njihovi opunomoćenici ne možemo to napraviti sami – ovo je problem koji se ne može riješiti bez razumijevanja i podrške europskih i nacionalnih političkih institucija i zakonodavaca“, zaključuje Marčec.
INFOGRAFIKU pogledajte OVDJE
