U Njemačkoj će ubuduće poduzeća morati točno evidentirati radno vrijeme zaposlenih. Prvobitna ideja je da nitko ne bude izrabljivan, ali je pitanje kako u vrijeme rada od kuće izračunati točno radno vrijeme.
Prema istraživanju udruge digitalnog gospodarstva Bitcom, 59 posto tvrtki u Njemačkoj već evidentira radno vrijeme svojih zaposlenih, 28 posto želi s time započeti još ove godine, dok samo još dvanaest posto ne zna kada će to učiniti.
Njemački Savezni sud za rad (BAG) je još u rujnu odlučio da se radno vrijeme u svakom poduzeću mora evidentirati transparentno. Sud je u svojoj presudi zahtijevao od poslodavaca da uvedu „objektivan, pouzdan i pristupačan sustav” kojim se „može mjeriti dnevni broj radnih sati zaposlenih”. Njemački sud se pozvao na presudu Europskog suda (ESP) o evidentiranju radnog vremena iz 2019.
Predsjednica sudskog vijeća Inken Gallner je potom u veljači rekla da od zakonodavca ovisi kako će urediti ovo područje, a do tada ostaje da o tome pregovaraju poslodavci i sindikati, piše DW.
Pritom, kako je rekla „radno vrijeme zasnovano na povjerenju” koje se prakticira u mnogim poduzećima, ne stoji na putu obaveznom evidentiranju radnog vremena: „Međutim, mora se poštovati zakonski predviđeni odmor zaposlenog od 11 sati u roku od 24 sata”, a ne smije se prekoračiti ni dozvoljeno tjedno radno vrijeme od 48 sati”.
Razlog za ovakve presude je fenomen „stalne dostupnosti“, kada se od zaposlenih očekuje da po cijeli dan odgovaraju na elektronsku poštu ili budu dostupni svojim šefovima, ili da spontano rade prekovremeno.
Što je poduzelo nadležno ministarstvo?
Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) najavio je sredinom prosinca da će u dogledno vrijeme predložiti odgovarajući zakon i odmah odbacio zahtjeve poslodavaca za opće ukidanje osmosatnog radnog dana: „Zakoni o radnom vremenu služe za zaštitu zdravlja zaposlenih, a ne za ispunjavanje želja interesnih grupa”, rekao je tada ministar.
Prema pisanju dnevnika Süddeutsche Zeitung (SZ), Ministarstvo rada je sada dovršilo nacrt zakona u kojem planira obavezu elektronskog evidentiranja radnog vremena. Za to je odgovoran poslodavac, a sam unos radnog vremena može se ostaviti zaposlenom ili njegovom nadređenom.
Prema nacrtu zakona, mogući su i izuzeci, a o tome se mogu dogovoriti poslodavci i sindikati ili radnički savjeti.Takozvano „radno vrijeme utemeljeno na povjerenju“ također bi trebalo biti moguće. Zamislivo je i „neelektronsko” ili naknadno evidentiranje radnog vremena. U izuzetnim slučajevima, moguće je da se potpuno odustane od evidencije. Također su predviđeni i posebni propisi za mala poduzeća.
Što kažu kritičari?
Liberali (FDP) kao članica vladajuće koalicije tradicionalno bliski poslodavcima taj nacrt ne žele podržati. Lider poslaničke grupe FDP Lukas Köhler za SZ kaže da se europska presuda mora poštivati, međutim da bi samo poslodavcima trebalo prepustiti to kako će regulirati evidenciju radnog vremena.
Hermann Gröhe iz oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) optužio je ministra Heila da želi „maltretirati” zaposlene i poslodavce detaljima za evidentiranje radnog vremena: „Njegovi planovi smanjuju manevarski prostor za radno vrijeme utemeljeno na povjerenju, koje je danas posebno poželjno i potrebno zaposlenima i poslodavcima.”
Predsjednik udruge poslodavca Reiner Dulger kaže: „Nažalost, nacrt zakona nije model za budućnost.“ On ističe da su se poslodavci i sindikati posljednjih godina borili za otvoreniju kulturu radnog vremena i napravili veliki napredak.
„U mnogim branšama radno vrijeme se može fleksibilno rasporediti pomoću instrumenata kao što su tekući računi radnog vremena i oblikovanje radnog vremena koje se orijentira prema trenutnim životnim prilikama radnika”, kaže on.
izvor: MojPosao.net
