GLAZBA U EU: GLOBALNA PRILIKA
Europska unija je veliko glazbeno tržište, no ne drži korak s rastom ostalih svjetskih tržišta, stoji u izvještaju Svjetske diskografske federacije (IFPI) posvećenom europskom glazbenom tržištu. U njemu se ističe da postoji veliki prostor za daljnji rast vidljivosti glazbe europskih umjetnika, njihovih umjetničkih i poslovnih potencijala, ali je za ostvarivanje tih potencijala – suočenih s velikim napretkom drugih regija na globalnom glazbenom tržištu – potrebno kontinuirano ostvarivati podršku institucija. Ta podrška, navodi se, dobrim dijelom odnosi se i na kontrolu razvoja alata umjetne inteligencije.
Radi se o izvještaju “Glazba u EU: globalna prilika”, prvom takve vrste kojeg je u utorak, 10. rujna publicirala organizacija koja okuplja proizvođače fonograma diljem svijeta. Izvještaj se pojavio u vremenu najkonkurentnijeg globalnog glazbenog tržišta do sada, dobu kada interes za glazbom raste u mnogim manjim ili srednje razvijenim regionalnim tržištima do sada.
Izvještaj koji se bavi tržištem snimljene glazbe na području Europske unije – ali zahvaća i kompletan ekosustav glazbene industrije – istražuje načine putem kojih rad i ulaganje diskografskih kuća pomaže poticanju uspjeha europske glazbe i umjetnika, kako na domaćem (europskom) terenu, tako i u okviru globalnih glazbenih kretanja.
Istovremeno, izvještaj “Glazba u EU” pruža uvid u izazove i prilike za održavanje i jačanje položaja EU-a u okviru globalnog ekosustava glazbene industrije. Naslanjajući se na podatke koji govore o izrazitom rastu i razvoju drugih regije diljem svijeta, izvještaj naglašava kako kreatori javnih politika EU-a mogu pomoći u osiguravanju pozitivne budućnosti za glazbu u – navodi se – ključnom trenutku za glazbu u Europi.
U tom smislu, izvještaj “Glazba u EU: globalna prilika”, naglašava:
1. EU je u globalnim razmjerima važno mjesto za glazbu, ali ima prostora za daljnji rast
Godišnji prihodi od snimljene glazbe u 2023. godini u EU iznosili su 5,2 milijarde eura – što je više negoli u Japanu (2,5 milijardi eura), Ujedinjenom Kraljevstvu (1,7 milijardi eura) i Kini (1,3 milijarde eura).
Prilagode li se podaci kretanjima inflacije, dolazimo do toga da su zabilježeni prihodi od glazbe u EU-u 2023. iznosili svega 61% prihoda iz 2001. godine, razdoblja koje je donijelo vrhunac prihoda industrije snimljene glazbe do sada.
2. Ulaganja diskografskih kuća imaju pozitivan učinak na druge dijelove glazbenog ekosustava i ukupna kretanja u cijeloj europskoj glazbenoj industriji čime doprinosi ukupnom BDP-u Europske unije
Ilustracije radi, svaki euro koji izravno generiraju ili u poslovanje ulože diskografske kuće, dovodi do dodatnih 1,80 eura doprinosa BDP-u drugim dijelovima lanca vrijednosti glazbenog sektora.
3. Domaći umjetnici su relativno uspješniji u Europi, međutim EU riskira zaostajanje na najkonkurentnijem globalnom tržištu ikada
Na 22 tržišta EU-a na kojima IFPI prikuplja godišnje podatke s lista popularnosti, prosječno je 60% od singlova koji su dospjeli u Top 10 pripadalo pjesmama domaćih izvođača – u usporedbi sa samo 47% na tržištima izvan EU-a.
Međutim, izvođači iz Sjedinjenih Država predvode globalni Top 10 tržišta singlova odnosno imaju najbolji izvoz vlastite glazbe, a latinoamerički i umjetnici iz Srednje Amerike također ostvaruju dobre rezultate.
IFPI u ovom izvještaju također ističe kako institucije EU-a mogu podržati uspjeh glazbenog sektora i raditi na razvoju odgovornih i etičkih alata umjetne inteligencije i to na način da se:
preveniraju sve nacionalne inicijative koje bi mogle ugroziti funkcioniranje Jedinstvenog digitalnog tržišta i sposobnost glazbene industrije za rast i dinamičan razvoj
zaustavi neovlašteno „gutanje“ sadržaja zaštićenog autorskim pravima od strane AI tvrtki
osigura potpuna provedba pravila EU-a o intelektualnom vlasništvu diljem Europe.
Komentirajući izvještaj, izvršna direktorica IFPI-ja Victoria Oakley navela je: “Prostor Europske unije je vitalno i važno mjesto za glazbu. Ima nevjerojatnu povijest stvaranja izvanrednih umjetnika koji su generacijama oduševljavali obožavatelje glazbe diljem svijeta i pomogli održati mjesto Europe na globalnoj mapi kulture.
Jasno je kako rad, ulaganje i strast ljudi u diskografskim kućama i partnerstvo diskografa s impresivnim europskim umjetnicima pokreću pozitivne pomake u EU i podupiru njezinu vodeću ulogu u okviru globalnog glazbenog krajolika.
Međutim, podaci u ovom izvještaju pokazuju nam kako se drugi dijelovi svijeta razvijaju brže i rastu toliko da EU riskira da ostane u zaostatku. Stoga kreatori politika imaju priliku pomoći nam da to ispravimo putem osiguravanja unutarnjeg tržišta koje dobro funkcionira, pružanjem pravne sigurnosti i zaštite za nositelje glazbenih prava, podržavanjem razvoja odgovorne i etičke umjetne inteligencije i stvaranjem konkurentnog tržišta na kojem se današnji dinamični glazbeni sektor može razvijati”.
“Izvještaj skreće pažnju kako je važno prepoznati i njegovati potencijale koje donosi glazbena industrija na globalnoj razini, ali i u samoj Europskoj uniji. Vrlo je važno djelovati na vrijeme da bismo bili konkurentni u globalnom dobu instantnih digitalnih pristupa glazbi”, istaknula je Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a i voditeljica ureda Hrvatske diskografske udruge te dodala kako su i hrvatske diskografske kuće i umjetnici iz Hrvatske dio tog potencijala.
“To je potencijal koji ima aktivan i veliki utjecaj i na rast nacionalnog i BDP-a kompletne EU, i zato je važno djelovati da ostanemo značajni i postanemo još konkurentniji na globalnoj razini. Druga tržišta se sve brže razvijaju, ali, samim time, donose i nove prilike za zajednicu diskografa i umjetnika iz Europe.“
Hrvatska diskografska udruga (HDU) članica je Svjetske diskografske federacije (IFPI) te aktivno sudjeluje u razvoju europskog i globalnog ekosustava glazbene industrije.
Cjelokupni izvještaj “Glazba u EU: globalna prilika” možete pročitati ovdje.