Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2) Zlatkom Turkaljem Turkijem donosi još jednu Diskografsku spajalicu koja se i dalje bavi “vrućom” glazbenom temom: Umjetna inteligencija u glazbenoj industriji. Zanimljiva razmišljanja s nama su podijelili neki od hrvatskih diskografa.
Dario Draštata (Dallas Records) – AI u glazbi: Alat za kreativnost, a ne zamjena za autore
Umjetna inteligencija može biti koristan alat za stvaranje glazbe, produkciju i otkrivanje novih kreativnih mogućnosti. Neki autori i izvođači koriste umjetnu inteligenciju za inspiraciju ili za kreiranje demo snimaka, no inovacija ne smije ići na štetu autora, izvođača, diskografa i svih ostalih nositelja prava. Ključno je da se umjetna inteligencija razvija odgovorno, uz transparentnost, pristanak i pravednu naknadu za korištenje glazbe na kojoj se ti sustavi treniraju. To su principi koje smo prihvatili kako mi u nacionalnim organizacijama, tako i naše krovne organizacije u Europi i svijetu, poput Impale, WIPO-a ili IFPI-ja. Umjetna inteligencija već mijenja način na koji se glazba stvara, producira i distribuira. Ona može otvoriti nove kreativne mogućnosti, ali isto tako dovesti do preplavljivanja tržišta generičkim sadržajem, imitacijama izvođača i obezvrjeđivanja ljudskog rada. Ono što znamo jest da je platforma Deezer podijelila podatak kako je 50% glazbe koja svakoga dana stiže na tu platformu generirano od strane AI-ja, odnosno umjetne inteligencije. Tehnologija svakako treba podržavati ljudsku kreativnost, a ne iskorištavati je ili zamijeniti bez pristanka i odgovarajuće naknade. Potrebna je jasna i smislena transparentnost, osobito kada umjetna inteligencija generira glas, imitira izvođača ili stvara značajan dio glazbenog sadržaja. Ne mora svaka upotreba AI alata zahtijevati jednaku oznaku, važno je razlikovati pomoćne alate od sadržaja koji u velikoj mjeri generira umjetna inteligencija. U srpnju ove godine, Impala i IFPI podržali su zajednički okvir označavanja koji razlikuje “AI-generated” gdje umjetna inteligencija generira cijeli ili pretežni dio kreativnog sadržaja snimke i “AI-assisted” gdje je u osnovi ljudska kreativnost, ali uz pomoć AI-ja. Zato bi bilo, ja mislim, logično reći da umjetna inteligencija, odnosno određeni dio korištenja umjetne inteligencije, nije automatski razlog za isključenje s top-lista ili sa streaming servisa, ali su važni ljudski doprinos, autorizirano korištenje glazbe i, naravno, zaštita od manipulacije na digitalnim streaming platformama.
Mario Kovač (Croatia Records) – AI u glazbi: Odličan alat, ali opasnost za autorska prava
Umjetna inteligencija je tehnologija koja je osmišljena kako bi ljudima olakšala život, no ona još uvijek nije detaljno regulirana tako da mislim da glazbena industrija ima razlog za brigu, posebno u autorskom segmentu. Ako se koristi etički, služi kao odličan alat, ali ima jako puno situacija u kojima se zloupotrebljava. Također, mislim da snimke u kojima se koristi umjetna inteligencija trebaju imati oznaku da je to napravila umjetna inteligencija ili da je pjesma, neko djelo, nastalo uz pomoć umjetne inteligencije. Na aktualna pitanja trebaju li pjesme koje je stvorila umjetna inteligencija biti na top-listama, isključivo ovisi o tome na koji način je korištena u nekom djelu, pjesmi. Ako se, na primjer, koristila kao neki glazbeni efekt, onda je to u redu, ali ako je autorski korištena, onda nisam za to.
Branko Komljenović (Menart) – Štancanje AI pjesama razvodnjava algoritam i uzima novac pravim autorima
AI je trenutno svakako najvrući topic zadnje dvije godine u glazbenoj industriji. Mislim da će biti važan ovaj sljedeći period u kojem će se Europska unija postaviti prema AI-ju, odrediti način na koji će AI utjecati generalno na glazbenu industriju kao alat koji može pomoći u izradi demo snimke ili nekog aranžmana. Ako se pametno koristi – a mnogi to uspoređuju, s pojavom sintesajzera prije 40, 50 godina kada su mislili da će on biti propast glazbene industrije, pa se vidjelo da su ga ljudi naučili koristiti na kreativan način – tako će biti i ako će se AI koristi na kreativan način, da pomaže autoru i pomaže izvođaču, onda će i on biti kreativan alat. No, smatram da ako je neka pjesma nastala potpuno uz promptanje AI-ja, znači ako ni u kojem stadiju nastajanja neke pjesme ili izvedbe nije korišten čovjek i njegova kreativnost, to onda ne može biti pjesma. Smatram da se to ne može zaštititi, da ne može biti predmet zaštite u kolektivnim organizacijama i zapravo da takva pjesma ni ne treba uživati zaštitu. Vidimo da je u zadnjih par mjeseci pojačan priljev izdavanja AI glazbe na streaming servisima. Po tome je Deezer, mislim, objavio da su skoro 40 do 50% pjesama koje se dnevno uploadaju na streaming servise zapravo AI pjesme. Vidimo da one razvodnjavaju algoritam, ali srećom još uvijek predstavljaju 1 do 3% ukupnog korištenja. To znači da se te pjesme ipak ne streamaju toliko, ali da postoji netko tko iskorištava ovaj trenutak, štanca AI pjesme i pokušava uzeti novac pravim autorima, pravim kompozitorima i pravim izvođačima tako da sve to apsolutno osuđujem. Smatram da AI ima mjesto u glazbenoj industriji ako pomaže kreativnosti i ako pomaže u bilo čemu, no ako je on sam sebi svrha, smatram da može samo štetiti i da može biti poguban za glazbenu industriju. Zato treba biti vrlo pažljiv, posebno ako govorimo o pjesmama koje su nastale potpuno u suradnji s AI sustavom.
Talia Varga (Dancing Bear) – AI u glazbi: Moramo naučiti raditi s njim, a ne dopustiti da nas proguta
Za umjetnu inteligenciju u glazbenoj industriji ne možemo reći da je neki preveliki novitet. Susrećemo se s njom već godinama, u raznim varijacijama i oblicima. Ona je uvijek bila kao nekakva pripomoć, tj. alat, najviše u tim tehničkim procesima, a danas sve više i više vidimo da se upliće u kreativni proces, znači u taj autorski dio stvaranja glazbe, pisanja tekstova, pisanja glazbe, pa se na kraju krajeva i samo izvođenje glazbe danas svelo na umjetnu inteligenciju. Zapravo mislimo da tu i nastaje najveći problem gdje se otvara pitanje: do koje se granice ona može smatrati alatom, a otkud to kreće biti čisto generiranje sadržaja, po nekakvoj špranci, po nekakvim primjerima. Čvrsto stojimo iza toga da AI nikada neće moći zamijeniti čovjeka u tim kreativnim procesima jer smatramo da je naprosto nemoguće da napravi nešto kao što su to napravili neki naši najveći i autori i izvođači. Apsolutno je važno da sve snimke, sva glazba koja nastaje putem generativne umjetne inteligencije, bude tako jasno i označena. Danas, kada već postoji ta neka ogromna zasićenost, pa danas možemo reći organskom glazbom, glazbom koja je nastala tim nekim “prirodnim” putem, sada se još tu umiješala i ta glazba koja je generirana putem AI-ja. Vrlo je bitno da publika ima jasnu sliku o tome što sluša i da može donijeti jasnu odluku o tome što želi slušati, što ih interesira, a što ih ne interesira. Ovo je prvi korak gdje bi oni trebali imati vidljivo zanima li ih AI generirana glazba ili ih ne zanima. Drago nam je da su neki streaming servisi već i krenuli uvoditi ta pravila, da to bude vrlo striktno označeno. Neki čak imaju toliko striktno da, ukoliko je i sama naslovnica albuma generirana putem AI-ja, i to bude označeno. Mislim da je vrlo bitno definirati te stvari. Tehnologiju ne možemo zaustaviti, niti mislim da itko očekuje da se može zaustaviti, no moramo naučiti kako možemo raditi s njom da nam ostane kao nekakav alat, a da nas ne proguta sve skupa. Ako izgubimo čovjeka u ovom cijelom procesu stvaranja glazbe, onda stvarno ne znam što dalje. Bez ljudi koji stoje iza tih stihova, iza te glazbe, iza tih melodija, i na tim pozornicama, mislim da veliki broj slušatelja ne bi slušao većinu glazbe. Oni su ti koji naprave priču iz toga, koji prepoznaju nešto, i u sebi, iz nekih osobnih iskustava, što ih je navelo da podijele sve te stvari s publikom koja se na kraju dana onda poistovjećuje s time. To je jedan ključni trenutak u cijeloj poanti glazbe, otkad ona i postoji.
Anđelko Preradović (Aquarius Records) – AI kao “finalni proizvod” ne funkcionira: Takvu glazbu može slušati jedino AI
Upotreba umjetne inteligencije kao alata za ubrzanje i skiciranje glazbenog stvaralaštva je genijalna. Međutim, to kako je umjetna inteligencija počela odjedanput služiti kao “finalni proizvod”, za sve što bi u stvari trebalo prepustiti ljudima da dovrše, nažalost ne funkcionira. Uostalom, pokazalo se i da ima vrlo malo rezultata na top-listama gdje je netko baš apsolutno sve napravio umjetnom inteligencijom jer ispada da to jedino može slušati umjetna inteligencija. Mislim da se sve svodi na to da kreativnost autora može biti samo inspirirana dobrom upotrebom umjetne inteligencije. Tako će talentirani autori, potpomognuti alatom umjetne inteligencije, dobivati možda samo drugačije i brojnije ideje, dok ljudi koji nisu bili autori neće ni postati bolji i veći autori samo zato što postoji umjetna inteligencija koja im može napisati pjesmu, koliko god se trudili.
