Prihodi od autorskih prava u 2023. globalno porasli na novi rekord

Svjetski prihodi od autorskih prava porasli su za 7,6 posto na novi rekord od 13,1 milijardi eura u 2023.
Povećanje je rezultat stalnog i stabilnog rasta digitalnih prihoda te snažnog oporavka tržišta koncerata i javnog priopćavanja, sektora koji se prošle godine globalno u potpunosti oporavio od pandemije, objavila je Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja – CISAC u Globalnom izvješću za 2023. godinu.


Nakon desetljeća dvoznamenkastog postotnog rasta, globalni digitalni prihodi porasli su za nešto skromnijih, ali ipak važnih 9,6 posto na 4,6 milijardi eura zbog sazrijevanja tržišta streaming pretplata na većim teritorijima.


Prihodi od streaming pretplate i oglašavanja i dalje su dominantni pokretač rasta diljem CISAC-ove globalne mreže. Nakon što su 2022. pretekle TV i radio te postale najveći izvor prihoda autora, digitalni tantijemi su otišli naprijed u 2023., čineći 35 posto ukupno prikupljenih naknada. Za usporedbu, 30 posto prihoda dolazi od emitiranja te 25 posto od koncerata i javnog priopćavanja.

Unatoč rastu tantijema koji dolazi od digitalnih platformi, velika većina autora kaže da im prihod od streaminga ne može pokriti troškove ulaganja u karijeru ili egzistenciju. To posebno vrijedi za one izvan uskog kruga vrlo uspješnih umjetnika i one koji se ne mogu osloniti da će svoju karijeru graditi na drugim izvorima prihoda, poput nastupa uživo.

U svom predgovoru Izvješću, predsjednik CISAC-a Björn Ulvaeus gleda korak unaprijed na utjecaj umjetne inteligencije: “Danas smo na pragu ogromne promjene. AI potresa naše svakodnevno okruženje, a čak i dok to čini, njegov utjecaj još uvijek nije poznat. Generativni AI alati proizvode sadržaje koji kopiraju, i riskiraju zamjenu za, djela ljudskih autora. Ja sam korisnik i veliki obožavatelj AI alata. Uvijek sam vjerovao da možemo samo prihvatiti novu tehnologiju, a ne pokušavati je zaustaviti – ali postoji jedno upozorenje: nikada ne smije biti po cijenu ugrožavanja autorskih i ljudskih prava. Nedavne studije procjenjuju koliko bi to moglo koštati autore, iz Francuske, Njemačke, Australije i Novog Zelanda, i to je alarm za sve nas. Ja vjerujem da bi loše regulirano AI okruženje moglo uništiti karijere mnogih umjetnika. To može biti sljedeći Paul McCartney ili Taylor Swift”.

 

Naplate autorskih prava od TV i radijskih postaja pale su za 4,0 posto u 2023. i bile su samo 0,7 posto iznad rezultata iz 2019., odražavajući trend pada broja gledatelja i prihoda od TV oglašavanja.

 

Što se tiče prihoda od javnog priopćavanja, koji uključuju koncerte, izložbe i prikupljanje naknada od dvorana i poslovnih korisnika, nastavio se trend rasta u svim regijama. Prikupljene naknade u ovoj kategoriji porasle su za 22 posto te dostigle rekord od 3,3 milijarde eura.


Generalni direktor CISAC-a Gadi Oron kaže: „Ovogodišnje brojke prikupljenih tantijema od strane članica CISAC-a u 2023., stvaraju pozitivnu sliku zdravog, stabilnog i obećavajućeg sektora u cijelom svijetu. Općenito, prikupljene autorske naknade dosegnule su novu najvišu razinu svih vremena od 13,1 milijardu eura. Ovo je, samo po sebi, veliko postignuće i pokazuje snagu kolektivnog sustava upravljanja.”


Zaključno, nakon trogodišnjeg roller coastera zbog pandemije, prikupljene naknade članova CISAC-a sada iznose 29,9 posto iznad njihove razine prije COVID-a.


Izvješće pruža sveobuhvatne podatke i analizu prihoda od autorskih prava koja u svijetu kolektivno ostvaruju udruge članice CISAC-a, uključujući sektore glazbe koja je najzastupljenija, a potom filma, likovnih i scenskih umjetnosti te književnosti. Hrvatske udruge članice CISAC-a su HDS ZAMP i DHFA, Društvo hrvatskih filmskih autora I producenata.


Glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec komentira iz domaće perspektive:

“S ponosom mogu potvrditi da su rezultati ostvarivanja autorskih naknada u Hrvatskoj prošle godine bili vrlo slični globalnim trendovima, uz čak i veći rast. Prihodi naših glazbenih autora porasli su gotovo 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je iznad svjetskog prosjeka koji je iznosio 7,6 posto i europskog koji je 8,1 posto. I kod nas je taj rast rezultat ne samo oporavka glazbenih događanja uživo, već i nastavka rasta prihoda od digitalnih servisa.” – navodi Marčec, i dodaje:
“Kako se globalni kreativni sektor suočava s novim izazovima, uključujući nepravedan omjer podjele prihoda s digitalnih platformi i neizvjestan utjecaj umjetne inteligencije, koristim ovu priliku da pozovem sve kreativce, a posebno glazbenike, da se uključe u nove rasprave na našoj 12. Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji u Zagrebu 28. i 29. studenog. Kreativnost je važna i treba je cijeniti. Ako se slažete, dođite na MAKK.”