Račanova udovica Dijana Pleština kuću u Woosteru prodala je na jesen 2002. godine za 116.000 dolara ali taj iznos nikad nije prijavljen u imovinskoj kartici pokojnog hrvatskog premijera * Protiv nje je pokrenuta novčana tužba u Ohaju zato što je bila jamac za kredit jednoj studentici * Njezinog posinka Ivana Račana preko registra izgubljene imovine traži Ohio Bell telefonska kompanija
Gradić Wooster u Ohio sjedište je istoimenog koledža. Na njemu je do 2001. godine na Katedri za komparativnu politologiju predavala Dijana Maria Pleština, udovica hrvatskog premijera Ivice Račan. Njihov je brak osam godina bio transkontinentalan. Pleština je živjela u Americi sve dok Račan nije postao premijer 2000. godine. Većinu svog života treća Račanova supruga provela je u inozemstvu. Njezini su se roditelji iselili najprije u Njemačku, pa u Kanadu a potom je Dijana doktorirala u SAD-u nakon što je u mladosti proputovala cijelu Sjevernu Ameriku i Indiju. Pema dosad objavljenom, Pleština je 2001. prodala svoju kuću u Ohiju, prije nego što je preselila u Zagreb.
Prikupljajući građu za knjigu “Kondo, kondo” istraživala sam američki život bivše prve hrvatske dame. Tako sam otkrila da je Pleština u SAD-u osim u Ohaju živjela u više saveznih država: Michiganu, New Jerseyu, Vermontu a u jednom registru spominje se i kalifornijska Santa Monica. Neposredno prije preseljenja u Zagreb živjela u Arbor ulici u Woosteru, u blizini Božićnog parka. Njezina trosobna kuća s garažom, prema podacima iz javnih registara, građena je 1940. godine. Porezno je procijenjena na 79.610 dolara. Pleština ju je 1991. platila 75.000 dolara a prodala 27. rujna 2002. godine za 116.000 dolara. Zanimljivo, kada je Račan odlazio s dužnosti ovaj novčani iznos nije nigdje upisan ni pod štednju u rubriku imovina bračnog druga. Prema službenim podacima, u imovinskoj kartici Račan je 2003. prijavio samo suvlasništo stana u Zagrebu, vikendice na Braču i Kamanju te 260 dionica umaškog Arena turista. I premda je na dužnost stupio 2000. godine, a Dijana prodala kuću u Woosteru tek krajem 2002. godine prihod od prodaje inozemne nekretnine izostavljen je s popisa. Inače zakonski je propisano upisivanje svih prihoda i imovinskih transakcija.
Pleština je u odmah na početku mandata svog pokojnog supruga postala savjetnica za protuminsko djelovanje u Ministarstvu vanjskih poslova. Nakon što se pojavila mogućnost izbijanja afere zbog toga, odriče se plaće i privilegija ali ostaje savjetnicom. Tek kada su Sanader i HDZ potkraj 2003. pobijedili na izborima Pleština i dalje ostaje savjetnik u hrvatskom MVP-u, ali prima plaću kao i svi zaposleni.
Jedan zanimljiv podatak pronašla sam i u sudskim registrima. Na civilnom sudu u Ohaju ime Dijane Pleštine upisano je dva puta u registru, premda se zapravo radi o istom predmetu. Naime, Pleština je najprije imala status tužene a potom dužnice. Radilo se o novčanoj tužbi dviju banaka, Firstmerit i Landmark, protiv Nore Vasseve i Dijane Pleštine. Tužba je podignuta 22. siječnja 2003. a zaključena 18. travnja iste godine, dakle kad je Pleština bila prva dama Hrvatske. Pretragom preko interneta otkrila sam na Facebooku profil Nore Vasseve koja je studirala u Woosteru, tako da je najvjerojatnije riječ o studentskom kreditu za koji je Pleština bila jamac pa joj se sada isti “obio o glavu”. Pretragom registra izgubljene imovine naišla sam na ime Ivana Račan. Njega potražuje zbog povrata poreza Ohio Bell telefonska kompanija zbog iznosa manjeg od 100 dolara. Radi se o starijem sinu Ivice Račana iz braka s Agatom Račan koji je studirao u Woosteru sredinom devedesetih i tada živio kod svoje pomajke Dijane. Danas je Ivan Račan jedan od glavnih stratega hrvatskog SDP-a te zastupnik te stranke u Zagrebačkoj skupštini. Osim u Woosteru Račan je u Americi bio prijavljen i u Akronu u Ohaju.
Inače, kao i u svemu i u hrvatskoj politici postoji podjela na dobre i loše dečke. Ivica Račan u većini medija i javnosti izborio se za života i nakon smrti 2007. godine za status “dobrog i skromnog dečka”. Ista je aura medijski pripala i njegovoj udovici Dijani Pleštini. Privilegij takvog statusa je imunitet od bilo kakvog medijskog ili javnog inzistiranja na dosljednosti. U konkretnom slučaju to znači da je besmisleno čak i pitati zašto je bivša prva dama Hrvatske “sakrila” 116.000 dolara od prodaje američke kuće u imovinskoj kartici svoga supruga. Naime, Račan taj novac nije nigdje prijavio ni poslije isteka premijerskog mandata a ni kada je postao SDP-ov saborski zastupnik 2003. godine. Da su to Račan i Pleština napravili, principijelni glas koji ih bije, bio bi istinski autentičan.
COPYRIGHT: Informacije su dijelovi iz prve regionalne interaktivne knjige “Kondo, kondo” zagrebačke novinarke Irene Divković Milanović.
