Parodontoza je jedna od najraširenijih kroničnih bolesti u svijetu, a vrlo često se navodi i podatak da je ona šesta najčešća bolest osoba odrasle dobi. Svjetski podaci jasno kazuju da je riječ o bolesti koja “ne bira”. Čak 8 od 10 osoba iznad 35. godine života ima neki od problema vezan za bolesti zubnog mesa. 11% osoba na svijetu pak ima uznapredovali oblik parodontoze, što je preko 700 milijuna ljudi diljem svijeta.
Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti zubnog mesa i tkiva koje podupiru zub i održavaju ga u kosti. To što je “kronična” znači da je dugog tijeka trajanja. Što se tiče upale, upala zahvaća zubno meso koje vidimo golim okom, ali i dublje dijelove tkiva. Kroz dugi niz godina ta upala dovodi do gubitka kosti oko zuba što može rezultirati klimanjem zuba i, konačno, njegovim ispadanjem i gubitkom.
Krvarenje – prvi znak uzbune
“Nažalost, parodontoza se vrlo često prepoznaje prekasno, upravo zato što se simptomi uopće ne doživljavaju kao mogući problem. Prvi znak za uzbunu bi trebalo predstavljati krvarenje zubnog mesa, bilo da se ono javlja tijekom jedenja, pri četkanju ili čak i samo od sebe. Ipak, veliki broj pacijenata ne shvaćaju krvarenje kao problem, a kad se počnu javljati ozbiljniji problemi poput povlačenja zubnog mesa i klimavosti, bolest je, nažalost, već uznapredovala. Pravovremeno prepoznavanje problema je ključno za liječenje i sprječavanje komplikacija i neželjenih posljedica”, objašnjava dr. Goran Jovičević, koji već niz godina uspješno rješava ovaj problem kod pacijenata.
Danas znamo da je parodontoza povezana s bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom, plućnim oboljenjima, reumatoidnim artritisom, pa čak i Alzheimerovom demencijom! Održavanjem zdravlja zubnog mesa, dakle, činite dobro i za vaše cijelo tijelo!
Liječenje ne mora biti bolno
Dakle, glavni uzrok parodontoze su bakterije, iako mnogi drugi faktori (genetika, pušenje, šećerna bolest itd.) mogu doprinijeti nastanku i brzini napredovanja parodontoze. Liječenje se temelji na uklanjanju uzroka, dakle djelovanjem na bakterije, uklanjanjem bakterijske naslage i kamenca koji se nalazi iznad i ispod zubnog mesa. Iznimno je važna i naša uloga u liječenju – održavanje oralne higijene kod kuće, prema uputama prilagođenim svakom pacijentu i njegovom specifičnom stanju.
Genetika ima važnu ulogu u tome koliko će netko biti podložan razviti parodontozu, ali nažalost na genetiku danas još uvijek ne možemo utjecati. S druge strane, pušenje i šećerna bolest direktno utječu na parodontozu! Pacijenti koji puše ili imaju šećernu bolest često imaju uznapredovaliji oblik parodontoze, ali i slabije reagiraju na terapiju! Zato posao liječnika nije samo ono što čine u ustima, već i razgovor i suradnja s pacijentom, kako bi se vidjelo na koji način pacijente mogu poduprijeti u zdravim odlukama i promjenama u njihovom životu.
