Tipovi šefova koje želite izbjeći
Nitko ne želi biti na glasu kao loš šef, a još manje želimo raditi za lošeg šefa. Stručnjak s Harvarda razradio je vodič za njihovo prepoznavanje i izbjegavanje.
Bill George, viši suradnik na Harvardskoj poslovnoj školi (Harvard Business School) i bivši izvršni direktor tvrtke za medicinsku tehnologiju Medtronic, gotovo 20 godina proučava neuspjehe poslovnih lidera. Šefovi su, rekao je George za CNBC Make It, osuđeni na propast kada “izgube kompas”. Pri tome George misli na njihova uvjerenja, vrijednosti i svrhovitost vodstva. Te osobine pomažu ljudima da donose dobre odluke i budu učinkovite vođe, tumači George: “Te osobine vas čine autentičnima, a u ljudskoj prirodi je da žele slijediti autentične vođe.”
Gubitak iz vida vlastitih vrijednosti nema nikakve veze s tim koliko ste pametni, napominje George. To se događa kada vas ometu vanjske motivacije kao što su novac, slava i moć — a sve to na račun vašeg moralnog kompasa, prenosi točka na i.
Bill George i koautor Zach Clayton objavili su nedavno novu knjigu, “Pravi smjer: Autentično vođenje na današnjem radnom mjestu, izdanje za lidere u usponu” (“True North: Leading Authentically in Today’s Workplace, Emerging Leader Edition”). Knjiga identificira pet različitih arhetipova šefova kakvima ne biste željeli postati i za kakve ne biste htjeli raditi jer su na neki način “izgubili kompas”.
Evo koji su to arhetipovi i zašto George tvrdi da će takvi šefovi sigurno propasti:
1. Pozeri
Pozeri se nemilosrdno bore da dođu do vrha organizacija, “kupujući” svoje mjesto šarmom i privlačnim idejama. Ali kad jednom dođu do vrha, nemaju pojma kako učinkovito voditi jer im nedostaje osjećaj samosvijesti.
Ovi šefovi nemaju svijest o svom karakteru, postupcima ili osjećajima – i teško im je razumjeti kako ih drugi ljudi vide, tumači George. I to je problem: samosvijest pomaže šefovima da razumiju što je dobro, a što loše u njihovom vodstvu. Pokazuje im kako njihovi postupci mogu pomoći zaposlenicima ili ih mogu povrijediti, što mogu poboljšati kako bi efikasnije vodili svoj tim.
Razmotrimo primjer osnivača i bivšeg izvršnog direktora WeWorka Adama Neumanna. Neumann je osvojio ulagače šarmom i karizmom, prikupivši naposljetku 10,4 milijarde dolara od konglomerata SoftBank Group. Ali Neumann nije imao dovoljno samosvijesti za svakodnevno upravljanje tvrtkom.
Neumannov nestabilan stil upravljanja naštetio je zaposlenicima, a njegovi napori da nastavi širiti tvrtku bez pravog planiranja rezultirali su neuspješnim pokušajem da WeWorka prvi put izađe na burzu 2019.
2. Alibi šefovi
Alibi šefovi uvijek žele izgledati kao da upravljaju svime što rade, ali su istovremeno “majstori poricanja” koji nikada nisu voljni priznati svoje pogreške i učiti iz njih. Umjesto da racionalno razmotre svoje pogreške, najčešće za njih optužuju druge.
George kao primjer navodi Rajata Guptu, bivšeg direktora globalne konzultantske tvrtke McKinsey. George dobro poznaje Guptu s kojim je zajedno radio u tri upravna odbora, uključujući Goldman Sachs 2008.
Gupta je 2012. osuđen na dvije godine zatvora nakon što je Raju Rajaratnamu, osnivaču tvrtke za upravljanje hedge fondovima Galleon Group, prenio povlaštene informacije o 5 milijardi dolara vrijednoj investiciji Warrena Buffetta u Goldman. Rajaratnam je koristio te informacije za insajdersku trgovinu, generirajući tako 90 milijuna dolara nezakonite dobiti.
Gupta je tvrdio da je nevin, okrivljujući Rajaratnama da ga je “žrvovao” u skandalu. Takav stav naštetio Guptinoj sposobnosti da budeućinkovit vođa otkako je izašao iz zatvora, jer se pokazalo da ne uči iz svojih pogrešaka, tumači George.
3. Tragači za slavom
Tragači za slavom definiraju svoju vrijednost na temelju količine novca koju zarade, koliko pozitivnih tekstova o njima bude objavljeno u medijima i koliko istaknutih naslova mogu skupiti. Prioritet im je osobna slava i bogatstvo u odnosu na izgradnju organizacija s trajnom vrijednošću. Nikada nisu istinski zadovoljni onim što imaju, razlaže George.
Primjer je Greg Lindberg, osnivač privatne investicijske tvrtke Global Growth. Lindberg je započeo s uspješnom strategijom preuzimanja propalih poduzeća i povećanja njihovih prihoda. No, to mu nije bilo dovoljno dobro pa je počeo preuzimati osiguravajuća društva kako bi preko njih kreditirao druge tvrtke kojima je bio vlasnik. Takvo poslovanje zakonom je ograničeno u mnogim državama.
Lindberg je 2020. osuđen na više od sedam godina zatvora zbog podmićivanja, zavjere i prevara počinjenih putem interneta nakon što je pokušao podmititi povjerenika za sektor osiguranja Sjeverne Karoline kako bi prilagodio zakone u njegovu korist.
4. Usamljenici
Usamljenici – koje ne treba brkati s introvertima – izbjegavaju uspostavljanje bliskih odnosa i mreže podrške. Misle da sve mogu sami i često odbijaju povratne informacije ili savjete koje dobivaju od zaposlenika, članova uprave i mentora. Posljedica toga je da su skloni pogreškama i pripremaju svoje organizacije za neuspjeh.
Primjer šefa usamljenika je Dick Fuld, bivši izvršni direktor Lehman Brothersa, nekadašnje četvrte najveće investicijske banke u zemlji. Fuldovi suradnici su ga 2008. mjesecima upozoravali da je banka u problemima i da joj je nužna dokapitalizacija i restrukturiranje.
Tadašnji ministar financija SAD-a Hank Paulson iznio je slična upozorenja. Ali Fuld nije htio skušati druge i nije djelovao. Lehman Brothers podnio je uskoro zahtjev za bankrot.
5. Zvijezde padalice
Zvijezde padalice u potpunosti su usredotočene na napredak. Često mijenjanju radno mjesto, organizaciju ili cilj, a pri tome ne odvoje vrijema kako bi učili iz svojih pogrešaka.
Strategija im pomaže da brzo napreduju, ali da nisu sposobni voditi. Na kraju se “sruše i brzo izgore”, kaže George.
Kao primjer navodi brzi uspon i pad osnivača Ubera Travisa Kalanicka. Fokusirao se na viziju napretka, što je značilo da prioritet imaju rast i profit na temelju njegove aplikacije za dijeljenje vožnje. Takva strategija u početku je dovela do brzog uspjeha. No, ona je dovela i do Kalanickova strmoglavog pada samo osam godina nakon što je osnovao tvrtku.
Do 2017. Uber je slovio kao kontroverzna kompanija zbog toksične kulture na radnom mjestu koju je poticao, pritužbi na seksualno uznemiravanje i upozorenja regulatornih tijela da Uber krši zakone o prijevozu. Kalanick je 2017. podnio ostavku na zahtjev pet najvećih Uberovih investitora.
Izvor: MojPosao.net