Istraživanje o čitalačkim navikama na području Hrvatske Kostajnice puno toga otkrilo i pokazalo zašto je građanima nužna ‘Knjiga na kotačima’
U sklopu EU projekta ‘Knjiga na kotačima’ provedeno je veliko istraživanje o čitalačkim navikama stanovništva s područja grada Hrvatske Kostajnice te susjednih općina Hrvatska Dubica, Majur i Donji Kukuruzari.
Rezultati istraživanja pokazuju kako je nešto više od polovice anketiranih, njih 57%, pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana. Češće su to žene – 68% anketiranih žena pročitalo je barem jednu knjigu u zadnjih godinu dana, dok taj udio među muškarcima iznosi 43%.
Udio onih koji čitaju raste s obrazovanjem – među osobama s osnovnim obrazovanjem udio onih koji su pročitali barem jednu knjigu iznosi 31%, među onima sa srednjim stupnjem obrazovanja 52%, a među visokoobrazovanima čak 95%.
Promatramo li po dobi, navika čitanja nešto je manje prisutna među starijom populacijom – među onima u dobi 60+ godina 50% je pročitalo barem jednu knjigu u zadnjih godinu dana, dok među onima u dobi od 40 do 59 godina taj udio iznosi 63%.
Omiljeno štivo je proza, i to u papirnatom, fizičkom izdanju
Najčešće se čita proza (romani, pripovijetke, priče, dramski tekstovi), a sa značajno manjom učestalošću slijede stručne, znanstvene knjige te publicistika (biografije, povijesne knjige, književni ogledi, putopisi, politika, popularna znanost…).
Stručne, znanstvene knjige nešto češće navode oni s višim stupnjem obrazovanja (30%), kao i mlađi segment ispitanika (u dobi od 18 do 39 godina njih 53%). Publicistiku nešto češće navode muškarci (26%, u odnosu na 18% žena), te oni s višim stupnjem obrazovanja (35%).
Zanimljivo je da dječja izdanja, slikovnice i knjige za djecu, neovisno o tome jesu li čitali za sebe ili djeci, navode isključivo žene – 19% njih je čitalo tu vrstu knjiga u posljednjih godinu dana, dok se među muškarcima uopće ne navodi. Poeziju također navode isključivo žene (njih 7% je čitalo u zadnjih godinu dana).
96% ispitanih čita knjige u fizičkom, papirnatom obliku, a 21% na elektroničkom uređaju, kao npr. na računalu, mobitelu ili e-čitaču (Kindl, Kobo i sl.). Čitanje knjiga na elektroničkom uređaju češće je među onima u dobi od 18 do 39 godina – 53% njih knjige čita tako, ali ne zapostavlja pritom papirnati format (100% njih navodi i taj format). Čitanje knjiga na elektroničkom uređaju zastupljenije je i među muškarcima (navodi 30% čitatelja i 16% čitateljica).
U nešto većoj mjeri se čitaju strani autori. Kada je u pitanju jezik na kojem čitaju 99% navodi da je to hrvatski jezik, dok strane jezike spominju tek rijetki (7% navodi engleski, 1% njemački).
Naslove najčešće biraju sami, rjeđe se povode za preporukama
Dvije trećine (65%) navodi da su sami odabrali zadnji pročitani naslov, bez preporuke drugih. Češće to navode žene (71%, u odnosu na 52% muškaraca) te čitatelji s višim stupnjem obrazovanja (70%).
Preporuka prijatelja, rodbine ili kolega drugi je najčešći izvor inspiracije za odabir naslova. Takva preporuka češće se navodi među muškarcima (35%) i starijima (u dobi 60+ godina 30% navodi kako ih je na odabir zadnjeg pročitanog naslova najviše potaknula preporuka prijatelja, rodbine ili kolega).
Preporuka knjižničara (osobe zaposlene u knjižnici) bila je presudna za odabir naslova kod 10% anketiranih čitatelja.
Do knjiga se najčešće dolazi posuđivanjem u knjižnici
Čak 69% knjiga koje su pročitali u posljednjih godinu dana posuđeno je u knjižnici. Knjižnica je posebno važna onima koje bismo mogli nazvati strastvenim čitateljima, odnosno onima koji su u posljednjih godinu dana pročitali više od 10 knjiga, jer njih čak 88% navodi kako su pročitane knjige između ostalog posudili u knjižnici.
Posuđivanje u knjižnici češće navode žene (82% onih koje su pročitale barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana, u odnosu na 43% muškaraca), te mlađi dobni segmenti (knjižnicu navodi
87% čitatelja u dobi od 18 do 39 godina, 70% onih u dobi 40-59 godina, te 575 onih koji su stariji od 60 godina).
31% ispitanih knjige je kupilo na fizičkom prodajnom mjestu, npr. knjižari, na kiosku i sl.. Takvu naviku nešto češće imaju zaposleni (43% navodi da je barem jednu pročitanu knjigu kupilo na fizičkom prodajnom mjestu), i oni s višim ili visokim stupnjem obrazovanja (60%).
Četvrtina je neku od pročitanih knjiga posudila od prijatelja, rodbine ili kolega. Zanimljivo da su takvom pristupu nabavke knjiga nešto skloniji muškarci (navodi 35% muških čitatelja, i 20% ženskih).
16% je pročitanu knjigu dobilo kao poklon – ponovo nešto češće muškarci (22%, u odnosu na 13% žena). Umirovljenici također češće od prosjeka navode kako su knjigu dobili kao poklon (28%).
Kupovinu knjiga putem interneta navodi tek 13% čitatelja, no postoje velike razlike ovisno o dobi čitatelja. Među onima u dobi od 18 do 39 godina čak 47% navodi kako je barem jednu pročitanu knjigu kupilo putem interneta, dok je kod starijih dobnih skupina taj udio zanemariv ili nepostojeći (7% kod 40 do 59 godina, te bez takvog načina nabavke knjiga među onima u dobi 60+ godina).
Nedostatak vremena ključan je razlog zašto oni koji rijetko čitaju ne čitaju više
One koji su pročitali 1 do 3 knjige u posljednjih godinu dana ispitivači su dodatno pitali za razloge zašto ne čitaju više. 80% navodi kako za to nisu imali vremena, a 20% da se ne sjete odnosno nemaju naviku čitanja. Tek 7% kao razlog navodi to da im knjižnica nije dostupna, odnosno da je predaleko.
Razlozi zbog kojih ne čitaju uopće
Za razloge su upitani i oni koji u zadnjih godinu dana nisu pročitali niti jednu knjigu (43% anketiranih, u nešto većem udjelu su to muškarci, osobe s nižim stupnjem obrazovanja). I u ovom slučaju nedostatak vremena navodi se kao glavni razlog (navodi 67% onih koji nisu pročitali niti jednu knjigu), ali i generalno pomanjkanje interesa za knjige i čitanje (38%). 10% navodi kako nema naviku čitati knjige.
Ostali odgovori koji su ponuđeni kao objašnjenje, ali nisu birani od strane anketiranih kao razlog zbog kojeg ne čitaju uključuju:
Kad poželite čitati, ne znate što biste odabrali, trebaju Vam preporuke
Knjižnica Vam nije dostupna, predaleko je
Ne možete si priuštiti troškove (upis u knjižnicu ili kupovanje knjiga)
U knjižnici nema knjiga koje Vas zanimaju
Knjižare ili druga prodajna mjesta Vam nisu dostupna, predaleko su
Češće posjete pokretne knjižnice je inicijativa koja ima najveći poticajni potencijal
Češće posjete pokretne knjižnice (bibliobusa) njihovom naselju inicijativa je za koju ocjenjuju da bi u najvećoj mjeri imala pozitivan utjecaj na učestalost čitanja. U većoj mjeri bi potaknula žene (navodi 55% žena, i 26% muškaraca), te one koji trenutno čitaju ali manji broj knjiga godišnje (60% onih koji su u posljednjih godinu dana pročitali 1-3 knjige navodi kako bi ih ova inicijativa potaknula da češće čitaju). Među onima koji nisu pročitali niti jednu knjigu u zadnjih godinu dana ova inicijativa bi potaknula 29% njih da čitaju.
Bolji izbor knjiga u knjižnici potaknuo bi 36% ispitanih – posebice žene (44%) te one u dobi od 18 do 39 godina (46%). Bolji izbor knjiga u knjižnici poticajnije bi djelovao na one koji i sada više čitaju – među onima koji su u posljednjih godinu dana pročitali 10 ili više knjiga čak 54% ovu inicijativu smatra poticajnom, dok je među onima koji nisu pročitali niti jednu knjigu, ili su pročitali 1-3 knjige taj udio znatno manji (25%, odnosno 27%).
Žene bi u većoj mjeri potaknula i događanja u knjižnici, kao npr. gostovanja pisaca, promocije knjiga (navodi 42% žena, u odnosu na 15% muškaraca), a ovakva inicijativa poticajna je i za one s višim ili visokim obrazovanjem (48% navodi kako bi ih potaknula da češće čitaju).
Čitalački klubovi koji se povremeno sastaju u knjižnici poticajni su prvenstveno ženama (navodi njih 35%, i tek 4% muškaraca), te onima koji su trenutno nezaposleni (navodi 47%).
Mogućnost posudbe e-knjiga preko web stranice knjižnice najmanje je poticajna inicijativa iako 77% ispitanih koristi internet svaki dan. Inicijativu kao poticajnu navodi 46% onih u dobi od 18 do 39 godina.
62% onih koji u proteklih godinu dana nisu pročitali niti jednu knjigu niti jedna od predloženih inicijativa ne bi potaknula da češće čitaju. Od inicijativa koje imaju neki potencijal ističu se češći posjeti pokretne knjižnice njihovom naselju, te bolji izbor knjiga u knjižnici. Iako 60% njih izjavljuje da koristi internet svaki dan, mogućnost posudbe e-knjiga preko web stranice knjižnice značajno je manje poticajna inicijativa, kao i čitalački klubovi i događanja u knjižnici.
Terenski dio istraživanja provela je agencija „Improve Research & Analytics“. Metoda anketiranja ispitanika je bila PAPI (pen-and-paper personal interviews) jer je, uzimajući u obzir manji broj ispitanika i njihovu stariju dob, procijenjeno da će odaziv biti puno bolji ako se ispitanicima pristupi na „osobniji“ način. Za samu provedbu korišten je kvotni uzorak po spolu i dobi definiran po dostupnim podacima iz DZS (Popisa stanovništva 2021.). S obzirom na relativno mali broj stanovnika u navedene četiri općine, agencija je ostvarila finalni dogovoreni uzorak od 120 ispitanika (cca 2% 16+ populacije).
U uzorku je nešto veći udio općine Hrvatska Kostajnica (oko 65%) jer je procijenjeno da su grad i knjižnica kao nositelji projekta strateški bitniji od ostalih mjesta te da je za analizu stavova i navika o čitanju ključno mišljenje stanovnika grada Hrvatske Kostajnice.
Projekt ‘Knjiga na kotačima’ vrijedan gotovo 2,4 milijuna kuna financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je Gradska knjižnica i čitaonica Milivoja Cvetnića Hrvatska Kostajnica.