Udruga Hrvatske blues snage prepoznale su odavno dokumentiranu činjenicu o Zapruđu kao mjestu nastanka bluesa, pa u subotu, 18. svibnja, organizira svečanost u čast kvartovskih klupica i mnogih znanih i neznanih susjeda, prijatelja i glazbenika koji su svijet zadužili svojim muziciranjem. Svirat će se tako u čast onih koji su nas napustili, i koje mnogi nose u svojim sjećanjima, ali prije svega na radost živih. Jer glavna odlika bluesa, suprotno predrasudi, nije tuga, njegova su obilježja veselje, pjesma, ritam i ples. Njime se život slavi.
Svečanost bluesa održat će se od 20 do 23 sata na otvorenom, ispred knjižnice nazvane po Vjekoslavu Majeru, uglednom piscu i Zapruđancu. Program će trajati gotovo cijeli dan, dio će se odvijati i u nekoliko ugostiteljskih objekata u centru oko knjižnice, a da je istina da tko pjeva zlo ne misli, pobrinut će se sjajni glazbenici stasali u ovom jedinstvenom kvartu.
Bolji poznavatelji povijesti reći će da su sva novozagrebačka naselja na neki način produžeci Zapruđa, jer njegovo ime spominje još i August Šenoa, dok su sva ostala nastala puno kasnije. Eventualno je Sv. Klara nešto starija, tvrdi se da su sva ta vodom natopljena zemljišta katastarski u njezinom sastavu, pa se oko tih historijskih i imovinsko-pravnih zavrzlama koplja i danas lome. No, to je manje bitno, važno je da će blues u Zapruđu ponovo zasjati punim sjajem.
U Zapruđu je blues nastao iz više razloga, ali se smatra da je lokalitet na kojem je sagrađeno jedan od ključnih faktora. Tome u prilog govori i činjenica da su i dečki iz The Banda isprva bili krenuli iz Kanade prema Savi i Bundeku kad su čuli da tamo postoje poluljudi polubogovi, mitska bića koja blues izvode kao što se sviralo u delti Mississippija.
Ključno za nastanak bluesa u Zapruđu su i originalna arhitektonska i urbanistička rješenja. Počevši od zgrada koje su sagrađene da izdrže i najjači potres, preko stanova u kojima su na malo četvornih metara stali i hodnik, i WC odvojen od kupaonice, i špajza, i kuhinja s prozorima, i još dvije sasvim komotne sobe, do jedinstvenog arhitektonsko-krajobraznog rješenja po uzoru na engleske vrtove. Smješteno u zelenilo, ono se, do suvremene intervencije kojom se Bundek htjelo pretvoriti u kopiju francuskih kraljevskih vrtova, pa je lokalitet ostao bez jezera, protezalo sve do Save. Naselje, ljudi, ptice i mitološka bića s prirodom su tako činili jedinstveni, zaokruženi i samodostatni prostor.
Drvene klupice postavljene oko zgrada i nebodera, još su jedan razlog za nastanak bluesa u Zapruđu. Postale su s vremenom mjesto okupljanja muzičara koji bi na njima demonstrirali svoja virtuozna umijeća uvježbana uz radija i gramofone. Nije tu mogao bilo tko svirati. A ne, točno se znalo tko je tko. Tko je tu Dioniz, tko Pan, a tko su njihovi vjerni pratitelji satiri. Neka od tih mitoloških bića ostala su znana unutar naselja, a neka su postala uspješni glazbenici za koje se čulo i puno dalje. Slavno ime Zapruđe pronosili su nadaleko, pa ono danas izaziva poštovanje gotovo na svim kontinentima.
Koji su još razlozi za nastanak bluesa u Zapruđu i zašto je to naselje nekada davno podsjećalo na New Orleans, doznat ćete na glazbeno-scenskoj i edukativnoj stand up komičarskoj radionici iznenađenja tijekom popodnevnih sati. Vidimo se Zapruđe blues moment
18.5.2024.
Za Zapruđe, naselje u kojem se rodio blues!
Udruga Hrvatske blues snage prepoznale su odavno dokumentiranu činjenicu o Zapruđu kao mjestu nastanka bluesa, pa u subotu, 18. svibnja, organizira svečanost u čast kvartovskih klupica i mnogih znanih i neznanih susjeda, prijatelja i glazbenika koji su svijet zadužili svojim muziciranjem. Svirat će se tako u čast onih koji su nas napustili, i koje mnogi nose u svojim sjećanjima, ali prije svega na radost živih. Jer glavna odlika bluesa, suprotno predrasudi, nije tuga, njegova su obilježja veselje, pjesma, ritam i ples. Njime se život slavi.
Svečanost bluesa održat će se od 20 do 23 sata na otvorenom, ispred knjižnice nazvane po Vjekoslavu Majeru, uglednom piscu i Zapruđancu. Program će trajati gotovo cijeli dan, dio će se odvijati i u nekoliko ugostiteljskih objekata u centru oko knjižnice, a da je istina da tko pjeva zlo ne misli, pobrinut će se sjajni glazbenici stasali u ovom jedinstvenom kvartu.
Bolji poznavatelji povijesti reći će da su sva novozagrebačka naselja na neki način produžeci Zapruđa, jer njegovo ime spominje još i August Šenoa, dok su sva ostala nastala puno kasnije. Eventualno je Sv. Klara nešto starija, tvrdi se da su sva ta vodom natopljena zemljišta katastarski u njezinom sastavu, pa se oko tih historijskih i imovinsko-pravnih zavrzlama koplja i danas lome. No, to je manje bitno, važno je da će blues u Zapruđu ponovo zasjati punim sjajem.
U Zapruđu je blues nastao iz više razloga, ali se smatra da je lokalitet na kojem je sagrađeno jedan od ključnih faktora. Tome u prilog govori i činjenica da su i dečki iz The Banda isprva bili krenuli iz Kanade prema Savi i Bundeku kad su čuli da tamo postoje poluljudi polubogovi, mitska bića koja blues izvode kao što se sviralo u delti Mississippija.
Ključno za nastanak bluesa u Zapruđu su i originalna arhitektonska i urbanistička rješenja. Počevši od zgrada koje su sagrađene da izdrže i najjači potres, preko stanova u kojima su na malo četvornih metara stali i hodnik, i WC odvojen od kupaonice, i špajza, i kuhinja s prozorima, i još dvije sasvim komotne sobe, do jedinstvenog arhitektonsko-krajobraznog rješenja po uzoru na engleske vrtove. Smješteno u zelenilo, ono se, do suvremene intervencije kojom se Bundek htjelo pretvoriti u kopiju francuskih kraljevskih vrtova, pa je lokalitet ostao bez jezera, protezalo sve do Save. Naselje, ljudi, ptice i mitološka bića s prirodom su tako činili jedinstveni, zaokruženi i samodostatni prostor.
Drvene klupice postavljene oko zgrada i nebodera, još su jedan razlog za nastanak bluesa u Zapruđu. Postale su s vremenom mjesto okupljanja muzičara koji bi na njima demonstrirali svoja virtuozna umijeća uvježbana uz radija i gramofone. Nije tu mogao bilo tko svirati. A ne, točno se znalo tko je tko. Tko je tu Dioniz, tko Pan, a tko su njihovi vjerni pratitelji satiri. Neka od tih mitoloških bića ostala su znana unutar naselja, a neka su postala uspješni glazbenici za koje se čulo i puno dalje. Slavno ime Zapruđe pronosili su nadaleko, pa ono danas izaziva poštovanje gotovo na svim kontinentima.
Koji su još razlozi za nastanak bluesa u Zapruđu i zašto je to naselje nekada davno podsjećalo na New Orleans, doznat ćete na glazbeno-scenskoj i edukativnoj stand up komičarskoj radionici iznenađenja tijekom popodnevnih sati. Vidimo se 18.5.2024.
