Neke teme u zgradama dugo stoje po strani, sve dok ne postanu problem koji više nitko ne može ignorirati. Stari drveni stropovi, OIB zgrade, podaci u registrima, potresi, obnova, solari i novac za projekte možda zvuče kao odvojene priče, ali sve se na kraju svodi na isto pitanje: koliko dobro poznajemo zgradu u kojoj živimo? Vodimo vas od vrlo konkretnih problema, poput konstrukcije i dokumentacije, do velikih tema koje mijenjaju način na koji ćemo obnavljati i planirati stanovanje. Tu su i priče o zgradama koje su se uspjele pokrenuti, pokazati što znači dobra organizacija i od problema napraviti prepoznatljiv primjer. Pišemo i o tome zašto se budućnost obnove više ne mora gledati samo kroz jednu zgradu, nego kroz cijelo susjedstvo. A uz pilot projekt Fonda za solare na višestambenim zgradama, gotovo 600 pristiglih prijava za obnovu i pitanje koliko je zgrada još bez OIB-a, jasno je da se stanovanje u Hrvatskoj mijenja pred našim očima. Zato je sada pravi trenutak provjeriti podatke, razumjeti pravila i na vrijeme se uključiti.
Obnova više ne završava na jednoj zgradi, budućnost se planira na razini susjedstva
Što ako se energetska obnova više ne bi planirala zgradu po zgradu? Umjesto da svaka zgrada zasebno rješava fasadu, grijanje, solarne panele, baterije i potrošnju energije, nekoliko zgrada moglo bi dijeliti proizvodnju i skladištenje energije, infrastrukturu, troškove pa i koristi. Upravo na tome počiva koncept Positive Energy Neighbourhoods – PEN, odnosno energetski pozitivnih susjedstava. OPEN Lab u novom dokumentu pokazuje kako bi takav pristup mogao postati stvarni model obnove i razvoja europskih gradova.
| PROČITAJTE VIŠE! |
