Živimo u eri ubrzane digitalizacije koja je temeljito poljuljala naše tradicionalne
navike, a jedno od ključnih pitanja koje se pritom nameće jest koliko se zapravo
promijenila svijest potrošača i gospodarstva o novcu te svjedočimo li konačnom
presudnom zaokretu od gotovine prema digitalnim oblicima plaćanja. Prema riječima
stručnjaka, svjedočimo trajnom zaokretu prema digitalnim plaćanjima, ali ne i
potpunom nestanku gotovine. Gotovina će ostati važna za dio građana, manje
iznose i situacije u kojima digitalna infrastruktura nije dostupna. Budućnost stoga nije
samo kartica, nego tržište u kojem digitalna plaćanja postaju dominantna, a gotovina
ostaje jedna od dostupnih opcija.
Kada govorimo o svakodnevnoj kupnji i brzini obavljanja transakcija, ključne
prednosti kartičnog plaćanja u odnosu na fizičko nošenje i prebrojavanje novčanica
leže u jednostavnosti. Kako objašnjava financijski stručnjak i generalni direktor tvrtke
Teya, Branimir Zorko, potrošač ne mora unaprijed podizati novac, nositi veći iznos
niti prebrojavati novčanice i kovanice. Plaćanje se obavlja u nekoliko sekundi, a
kartica ili mobilni telefon već su nam pri ruci. Uz to, tu su i praktične prednosti poput
manje potrebe za vraćanjem ostatka, manje kontakta s gotovinom i lakšeg plaćanja
na internetu ili u inozemstvu.
Iako mnogi tradicionalni potrošači još uvijek imaju psihološku zadršku i povezuju
gotovinu s većom sigurnošću, financijski stručnjak Branimir Zorko ističe da su
kartične transakcije zapravo znatno sigurnije od gotovine u slučaju gubitka ili krađe.
Kod gotovine je problem jednostavan jer ako je izgubite ili vam je netko ukrade,
vrlo ju je teško vratiti budući da fizički novac nije povezan s osobom. Kod kartice je
obrnuto jer je povezana s vlasnikom, može se odmah blokirati, transakcije se mogu
pratiti, a za neovlaštene transakcije postoje postupci prijave i zaštite korisnika, ovisno
o okolnostima i pravilima izdavatelja.
„Kartično poslovanje i automatsko praćenje troškova putem mobilnih aplikacija banke
pomažu pojedincima da lakše upravljaju svojim kućnim budžetom i ostvare
dugoročnu financijsku disciplinu, što je s gotovinom praktički nemoguće u istoj mjeri.
Kod gotovine često znamo koliko smo imali na početku, ali ne i gdje je novac točno
otišao, dok kartično plaćanje i bankovne aplikacije stvaraju pregled transakcija.
Korisnik tako može vidjeti iznos, vrijeme i trgovca, a neke aplikacije nude i kategorije
potrošnje, mjesečne preglede i upozorenja, što digitalni zapis čini znatno lakšim za
praćenje navika i pretvaranje u dugoročnu financijsku disciplinu“, govori nam
financijski stručnjak Branimir Zorko.
S makroekonomske strane, širenje bezgotovinskog plaćanja izravno pridonosi
suzbijanju sive ekonomije, smanjenju porezne utaje i stvaranju pravednijeg tržišnog
natjecanja. Direktor tvrtke Teya naglašava da digitalno plaćanje stvara provjerljiv trag
transakcije, što otežava neprijavljivanje prometa i smanjuje prostor za poslovanje
izvan formalnih tokova, posebno kada je plaćanje povezano s fiskalizacijom i uredno
evidentiranim računom.
„Ako govorimo o poduzetnicima, iako gotovina ima neke svoje pristalice, troškovi
rukovanja gotovinom poput sigurnosnog transporta, pologa novca, rizika od ljudske
pogreške ili manjka u blagajni često su skriveni i visoki. Trošak gotovine ubraja
prebrojavanje, usklađivanje blagajne, polog novca, odlasci u banku, sigurnosni
transport, rizik od manjka i vrijeme zaposlenika. Kada se veći dio naplate obavlja
digitalno, smanjuje se potreba za tim ručnim koracima, a novac je brže vidljiv u
poslovnim evidencijama, što poduzetniku omogućava da se više bavi kupcem i
razvojem poslovanja, a manje administracijom te može povećati i konverziju jer
kupac ne odustaje od kupnje zato što nema gotovine kod sebe“, objašnjava Zorko.
Kartično poslovanje ujedno otvara vrata domaćim poduzetnicima prema
globalnom tržištu u vrlo konkretnom smislu. Mali obrtnik ili proizvođač više nije
ograničen samo na kupce koji mogu fizički doći u njegovu trgovinu, već s dobrim
proizvodom, web-stranicom, platformom za prodaju i pouzdanim načinom naplate
može prodavati kupcima u drugim zemljama Europe i svijeta bez složenog
dogovaranja plaćanja i slanja gotovine, pri čemu ključnu ulogu igra i u turizmu gdje
strani turisti imaju naviku plaćanja karticom i ne nose gotovinu.
Financijske studije često pokazuju kako kartice nude dodatne pogodnosti poput
nagradnih bodova, cashback programa i popusta kojima kartičarske kuće i banke
zapravo nagrađuju vjernost i donose konkretnu uštedu potrošaču. Prema riječima
ovog financijskog stručnjaka, takvi programi pokušavaju nagraditi korisnika za
lojalnost i učestalost korištenja određene kartice ili usluge, pa ako potrošač ionako
planira kupnju, bodovi, povrat dijela novca ili popust mogu smanjiti efektivni trošak i
donijeti konkretnu uštedu.
„Troškovi tiskanja, distribucije i rukovanja gotovinom u usporedbi s digitalnom
infrastrukturom postoje i kod države, poreznih obveznika i cijelog financijskog
sustava, ali su drugačije strukturirani. Gotovina zahtijeva cijeli fizički lanac, od
proizvodnje i zamjene novčanica i kovanica, distribucije, osiguranja, transporta do
pohrane, dok su kod digitalnih plaćanja potrebna ulaganja u mreže, terminale,
softver, cyber-sigurnost, održavanje i zaštitu potrošača“, zaključuje generalni direktor
tvrtke Teya Branimir Zorko. Usporedbe se ne bi trebale svesti na pitanje što je
apsolutno besplatno, nego koji sustav za određenu vrstu transakcije pruža veću
efikasnost, sigurnost i transparentnost.
Gledajući u budućnost za pet ili deset godina, očekuje se da će kartice, mobilna
plaćanja i druga digitalna rješenja biti još dominantniji u svakodnevnoj trgovini, ali
gotovina neće u potpunosti nestati jer društvo mora imati opciju za ljude koji ne
koriste pametne telefone, kao i rješenje za situacije prekida mreže ili druge
izvanredne okolnosti. Digitalne valute mogu dodatno promijeniti način na koji
razmišljamo o novcu, ali njihov utjecaj ovisi o tome kako budu uređene i koliko će
korisnicima stvarno nuditi vrijednost, poručuje za kraj generalni direktor tvrtke Teya,
Branimir Zorko.
