Nedavno istraživanje provedeno nad 600 000 ljudi koji rade i po 55 sati tjedno pokazalo je da su više izloženi riziku od srčanog udara nego ljudi koji rade između 35 i 40 sati tjedno.
Imajući ovo na umu, Švedska je poduzela korak prema uvođenju 6-satnog radnog dana, a kompanije diljem zemlje već su implementirale ovu promjenu. Švedska je, naime, prije godinu dana započela s uvođenjem kraćeg radnog vremena u pojedinim poduzećima kako bi se analizirao učinak rada na poslovanje poduzeća i same zaposlenike, piše Science Alert.
Rezultati nisu previše iznenađujući. Osmosatno radno vrijeme nije učinkovito onoliko koliko ljudi misle. “Veliki je izazov ostati fukusiran na važne zadatke osam sati dnevno. Radni dan obično ‘razbijamo’ aktivnostima i pauzama kako bismo ga učinili više podnošljivim. Istovremeno, to nam otežava organizaciju privatnog vremena”, kaže Linus Feldt, CEO štokholmske kompanije Filimundus.
Prošle godine ova se tvrtka prebacila na 6-satno radno vrijeme i od tada, kaže Feldt, ‘ne gledaju unatrag’. “Želimo provoditi više vremena s obiteljima, učiti nove stvari i više vježbati. Želio sam vidjeti je li to moguće ostvariti”, kaže.
Kako skraćeno radno vrijeme ne bi utjecalo na produktivnost, Feldt je zamolio zaposlenike da se suzdrže korištenja društvenih mreža i drugih ‘ometala’ na radnome mjestu, a sastanci su svedeni na minimum. “Sada, moj je dojam da se lakše fokusirati na posao, a svejedno vam još uvijek ostaje dovoljno energije za sve što planirate obavljati u svoje privatno vrijeme”, ističe.
Ova promjena temelji se na ideji da će zaposlenici biti motivirani odraditi više posla u kraćem vremenu. Feld potvrđuje da je razina produktivnosti ostala jednaka, ali su zaposlenici zato postali sretniji i više odmorni, a značajno su smanjeni i njihovi međusobni konflikti ili trzavice.
Tvrtka Filimundus bez sumnje se ugledala na nekoliko Toyota servisnih centara u Gothenburgu, koji su se na 6-satno radno vrijeme prebacili prije čak 13 godina, otkada bilježe i bolje raspoloženje svojih zaposlenika te bolje poslovne rezultate. “Kraće putuju na posao, veća je iskoristivost strojeva a manji troškovi – svi su sretniji”, kaže direktor Martin Banck i dodaje kako je profit porastao za 25 posto.
U veljači ove godine Svartedalens umirovljenički dom u Gothenburgu također je uveo 6-satni radni dan za svoje medicinske sestre, bez smanjenja plaće. Planiraju eksperimentirati do kraja ove godine kako bi utvrdili je li zapošljavanje 14 novih ljudi, potrebnih da se pokriju smanjeni radni sati’, poboljšalo uslugu skrbi i moral zaposlenika.
Njihov eksperiment inspirirao i ostale: u lokalnoj bolnici ortopedska kirurgija već se prebacila na 6-satni radni dan, kao i liječnici i medicinske sestre u dva bolnička odjela na sjeveru.
Iako sretniji zaposlenici puni energije ne spadaju u ‘znanstveni dokaz’ da je kraće radno vrijeme bolje, postoji niz znanstvenih dokaza koji potvrđuju da je 8-satno radno vrijeme neproduktivno, a i štetno za zdravlje.
Studija objavljena u medicinskom časopisu Lancet analizirala je 25 studija koje su proučavale zdravlje 600 000 ispitanika iz Sjedinjenih Američkih Država, Europe i Australije u periodu od 8.5 godina. Rezulati su pokazali da ljudi koji rade 55 sati tjedno imaju 33 posto veći rizik od srčanog udara nego zaposlenici koji rade između 35 i 40 sati tjedno. Također, njih 13 posto izloženo je većem riziku od kardiovaskularnih bolesti, dok je druga zasebna studija potvrdila da 49 radnih sati tjedno dovodi do slabijeg psihičkog zdravlja, osobito kod žena.
Ako tome dodamo analize studija koje potvrđuju da je radno vrijeme od 9 do 17 sati potpuno neprilagođeno našem prirodnom bioritmu, očito je da čvrsti argumenti za promjenu postojećih uvjeta itekako postoje!
Ivor: MojPosao.net
