Dizajner Ivan Ivezić dobitnik je posebnog priznanja Hrvatske diskografske udruge (HDU) za jedinstveni doprinos diskografiji u području dizajna. Priznanje jednome od nositelja diskografskog dizajna dodijeljeno mu je na otvorenju autorske izložbe “Ivan Ivezić – Tihi obrt – Retrospektiva grafičkih radova 1967. – 1997.”, a uručio ga je predsjednik HDU-a Želimir Babogredac.
Po mnogočemu jedinstven, Ivan Ivezić je najproduktivniji dizajner diskografskih izdanja u povijesti domaće glazbene industrije i umjetnik koji je od šezdesetih do devedesetih oblikovao niz izdanja različitih formata koji čine važan dio identitet domaće kulture i pop kulture. Ploče su to koje su utjecale na formativne godine mnogih ljudi Hrvatske i regije, a pečat koji im je davao postale su važan dio senzibilteta pri pristupu umjetničkim djelima od kojih su mnoga – i zvukom i vizualom – postala kultnim rukopisima domaćeg glazbenog stvaralaštva.
‘Zapravo sam bio protiv toga, ali su me kćer i drugi natjerali da to prihvatim’, skromno je izjavio dobitnik priznanja za jedinstveni doprinos diskografiji u području dizajna Ivan Ivezić i dodao: ‘Drago mi je zbog izložbe jer sam za Jugoton radio 400 ili 500 omota godišnje, a s obzirom koliko godina sam radio, izračunajte sami koliko je omota urađeno. Na jednom stolu sam imao po četiri izdanja istovremeno, a najviše izdanja sam napravio u krevetu.’
Ivan Ivezić je radio za Jugoton, diskografsku kuću koja je postala sinonimom diskografskog poslovanja u Jugoslaviji, a njegovi radovi našli su se na albumima koji su se štampali u vrlo velikim tiražama koje su se brojale u stotinama tisuća i milijunima primjeraka. Njegova grafička oblikovanja, urezana u kolektivnu memoriju jednog vremena, bila su prisutna u svim mogućim kanalima distribucije glazbe. Među brojnim radovima poput omotnica ploča, reklamnih materijala, plakata i fotografija nalaze oni nastali za nositelje domaće diskografske scene kao što su Tereza Kesovija, Josipa Lisac, Gabi Novak, Bijelo dugme, Ljupka Dimitrovska, Boško Petrović, Radojka Šverko, Ivo Pogorelić, Neda Ukraden, Lola Novaković, Elvira Voća, Silvana Armenulić i Ksenija Erker.
‘Ovo je jedan dirljiv trenutak, jer je u pitanju tako veliki čovjek s toliko iskustva i uspješnih djela, a još uvijek je živ, razgovorljiv i ima što prenijeti budućim generacijama’, podvukao je Želimir Babogredac i dodao: ‘Dodjela ove nagrade je početak razmišljanja o svim ljudima koji su činili diskografsku industriju od početka, koji su temelji toga, a koje trebamo slaviti i pljeskati im.’
Posebnost dizajna gramofonskih ploča danas je područje ozbiljnih analiza znanstvenih zajednica u svijetu, Akademija i Sveučilišta. U počecima, pak, omot vinila imao je tek praktičnu ulogu zaštite izdanja od oštećenja, a potom je donio sa sobom obilježja usmjerena privlačenju publike i zasnovana na principima marketinških prioriteta. Tijekom vremena bio je tretiran različito pa su ga osmišljavali ljudi zaposleni u različitim odjelima diskografskih kuća da bi napokon postao cijenjeno umjetničko područje na kojemu su se, kod nas, pojavila kanonizirana djela hrvatskog dizajna.
Na tu razliku u pristupu dizajnu albuma se, povodom dobivanja nagrade i otvorenja izložbe, osvrnuo i sam Ivan Ivezić: ‘Glazbenici nisu tada bili toliko zahtjevni, a s druge strane dizajn se danas puno dulje radi. U moje vrijeme brzina je bila presudna. Primjerice, dizajn za Sanremo festival sam napravio tri rješenja za sva tri pjevača i tko je pobijedio odmah je ujutro imao spreman dizajn, dok su se tijekom noći tiskale ploče.’
‘Dizajn je u to doba bio umjetnost nemogućega, ljudi su morali iz nemogućih tehnoloških uvjeta proizvoditi sve ono što mi sada gledamo kao diskografsku povijest. Nije bilo računala, nije bilo ni jednog pomagala koje se danas koristi u dizajnu i grafici. To su zaista heroji svoga vremena’ , dodao je Želimir Babogredac.
Radove dobitnika posebnog priznanja Hrvatske diskografske udruge za jedinstveni doprinos diskografiji u području dizajna možete pogledati na izložbi u prostoru HDD galeriji (galerija Hrvatskog dizajnerskog društva) u Boškovićevoj ulici u Zagrebu. Izložba je otvorena do 10. lipnja.
