Prije nešto više od godinu dana, 04. siječnja 2022. godine, Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF podnijeli su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s Ustavom Republike Hrvatske. Problematično je što je Zakonom uveden novi model poslovanja u glazbenoj industriji koji nije u skladu s europskom i svjetskom praksom, budući da je zakonodavac točno propisao kakav sadržaj moraju imati ugovori o iskorištavanju glazbenih snimaka na internetu, što je do sada uvijek bila stvar slobodnih dogovora između diskografa i izvođača. Hrvatska diskografska udruga upozoravala je dionike političke, stručne i utjecajne javnosti na ključni pravni izazov, pravo slobode izbora i prije donošenja novog Zakona. Kroz susrete domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka pokušala je dobiti neovisna mišljenja kako bi na transparentan način ukazala da je Zakon nedorečen i štetan za cjelokupnu glazbenu industriju.
Naime, zakonodavac je naložio da se revidiraju i usklade s odredbama novog Zakona svi stari ugovori za što je ostavio rok od svega 3 godine u kojem da se to i želi učiniti je jednostavno nemoguće budući da se ovdje radi o potrebi revidiranja preko 180 000 snimaka, a primjerice u praksi ne postoje niti precizirana rješenja o nasljeđivanju brojnih glazbenika koji nisu više s nama.
Ova odredba izazvala je brojne kritike domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka koji ističu da se radi o zabranjenoj retroaktivnoj primjeni Zakona kojom se neovlašteno zadire u već stečena prava.
Brojne prigovore i otvorena pitanja postavili su i sami dionici glazbene industrije, koji su s jedne strane suočeni s ozbiljnom količinom nove administracije i s druge strane s nemogućom zadaćom provjere i revidiranja ugovora. Nažalost, trećina zakonskog roka je već istekla, a niti od strane predlagatelja Zakona – Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, niti od strane Ustavnog suda još nisu stigla nikakva pojašnjenja vezana uz primjenu spornih odredbi u praksi, na što su bili pozvani nekoliko puta tijekom prošle godine čak i na javno organiziranim stručnim konferencijama vezanim uz glazbenu industriju. Stoga i dalje ostaje opasnost da odgovori neće stići na vrijeme, budući da Ustavni sud nije vremenski ograničen u donošenju svoje odluke što dovodi Hrvatsku u veoma lošu pravnu situaciju iz pogleda Europske direktive i europskog pravnog sustava budući da sadašnji Zakon ograničava slobodu izbora. Svoju zabrinutost prema Ministarstvu kulture i medija, a zbog nedorečenih pravila i nejasne situacije iskazala je i Svjetska diskografska organizacija (IFPI) uz podršku najvećih svjetskih izdavačkih kuća – Universal Music Group, Warner Music Group i Sony Music čiji su se predstavnici nedavno susreli i s predstavnicima Ministarstva, ukazujući da se radi o industriji koja podržava i stvara radna mjesta, poticajno utječe na bruto domaći proizvod i iznos plaćenog poreza, a za koji bi država lako mogla ostati uskraćena ako se situacija ubrzo ne razriješi.
Ustavni sud zaprimio je i dodatna pravna mišljenja domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka koji u svojim zaključcima jasno ističu ne samo nedorečenost ovog Zakona nego i štetu koju on može prouzročiti, a uzimajući u obzir potencijalne brojne sudske sporove koji će sami po sebi izravno nanijeti štetu i hrvatskom pravosudnom sustavu koji je već dovoljno zatrpan predmetima koji se rješavaju godinama, a sve samo zbog nepoštivanja smjernica Europske direktive i prava slobode izbora.
